FUŽINE Svečana sjednica Vijeća Općine Fužine, održana tradicionalno na blagdan Svetog Antona, protekla je u svečarskom tonu, što nije spriječilo načelnika Marinka Kauzlarića da uputi kritiku državnoj vlasti zbog najave postupnog ukidanja Zakona o brdsko-planinskim područjima, čime bi se ukinule i povlastice koje uživaju gradovi i općine Gorskog kotara.

Zakon o brdsko-planinskim područjima naime predviđa slijevanje dijela poreza u blagajne pojedinih jedinica lokalne samouprave umjesto u državnu, a Kukuriku koalicija najavila je njegovo postupno ukidanje zbog mjera štednje i neusklađenosti s propisima Europske unije. Kauzlarić nije samo nezadovoljan najavom ukidanja Zakona, nego predlaže i veće povlastice te pravedniji odabir općina i gradova kojima će one biti namijenjen, zbog čega je za govornicu donio kopiju sličnog zakona iz Slovenije, ustvrdivši da je to primjer kojim bi trebala ići i Hrvatska. 

– Slovenski zakon jasno razlikuje područja ovisno o nadmorskoj visini na kojoj se nalaze i ne može se dogoditi da u ruralno područje ulaze Općina Matulji ili riva u Novom Vinodolskom, koji to sigurno nisu. Tko u Sloveniji uzgaja hektar kupusa iznad 700 metara, od države dobiva 900 eura naknade. Ako se ukinu povlastice koje imaju brdsko-planinska područja, ja više neću imati razloga ići na posao jer će funkcija načelnika u Fužinama postati nepotrebna, s obzirom da ćemo raspolagati s jako malo novca.

Ako Primorsko-goranska županija ne povede računa o Gorskom kotaru, nitko nam drugi ne može pomoći, rekao je Kauzlarić, upozorivši da PGŽ mora pomoći općinama i gradovima Gorskog kotara ne samo da se sačuvaju postojeće odredbe i povlastice, nego i da se do Vlade progura zakon sličan slovenskom, koji prema Kauzlarićevom mišljenju predviđa bolja rješenja i prije svega točno razdvaja područja ovisno o nadmorskoj visini. 

  Općina dužna

Načelnik je kopiju slovenskog zakona »darovao« Branku Škrobonji, predstojniku Ureda župana PGŽ, koji je naglasio da je Županija itekako svjesna ove problematike.

– Naravno da smo upućeni u mogućnost ukidanja Zakona o brdsko-planinskim područjima. Primorsko-goranska županija će u potpunosti stajati uz općine i gradove Gorskog kotara u borbi za njihove povlastice, rekao je Škrobonja. 

Osim kritike Vladi, u kratkom govoru načelnik Kauzlarić potužio se da je “općina dužna, da joj je dosta novca vani, ali da se pliva”. 

– Ne mogu mnogo govoriti o trenutačnim investicijama. Međutim, imamo nekoliko vrijednih projekata koji su blizu realizacije. Tu je prije svega Energana Fužine, projekt vrijedan 115 milijuna kuna, potom projekt vjetroparka Zvirjak vrijedan oko 200 milijuna kuna i zdravstveno rekreacijski centar Ždrijelo u Vratima, koji bi otvorio 50 do 70 novih radnih mjesta. No, ne smijemo izgubiti olakšice za život u brdsko-planinskom kraju, istaknuo je Kauzlarić.

Fužine svijetli primjer

Među gostima na sjednici bio je i ravnatelj Županijske uprave za ceste Georg Žeželić, koji je predložio Goranima da sastave prijedlog temeljem kojeg bi se iz Vlade povukla sredstva za rekonstrukciju cesta u Gorskom kotaru, naglasivši da njegova Uprava dosta novca ulaže u održavanje cesta u Gorskom kotaru, ali se one svake zime iznova unište. 

Osim Općine, Antonju su obilježile fužinska crkva “Svetog Antona Padovanskog”, čija je zgrada inače najveći sakralni objekt u Gorskom kotaru, i fužinska Osnovna škola Ivanke Trohar.

Godišnje nagrade 

Najsvečaniji dio sjednice bila je tradicionalna dodjela nagrada Općine. Godišnje nagrade Fužina dobili su Miljenko Fak, bivši predsjednik Općinskog vijeća, 80 puta darivatelj krvi, poznat po svojem društveno-humanitarnom radu, i Marinko Jakovljević, od prošle godine doktor ekonomsko-turističkih znanosti, poznat i kao novinar, fužinski kroničar, jedan od kreatora gospodarsko-turističkog napretka Fužina i već 40 godina član Puhačkog orkestra Fužine. 

Plakete Općine dobili su Kazimir Mihaljević, 43 godine član Puhačkog orkestra, Marinka Marohnić i Nada Miloš, tete u vrtiću koji ove godine slavi 20. obljetnicu i Vinko Plovanić, 88-godišnjak, logoraš u Njemačkoj u vrijeme Drugog svjetskog rata, aktivist u udrugama antifašista i umirovljenika.

Nakon svečane sjednice okupljeni su nastavili druženje u konobi Volta.