RIJEKA » Pravna služba Ministarstva kulture razriješila je nedoumicu oko pitanja je li za izradu projekta dogradnje opatijskog Hotela »Kvarner« projektant morao imati dopuštenje Ministarstva kulture za rad na kulturnim dobrima, s obzirom na to da građevina nije pojedinačno zaštićeno kulturno dobro, već je dio zaštićene urbane kulturno-povijesne cjeline grada Opatije.

Prema riječima arhitekta mr. Alana Brauna, predsjednika Stručnog povjerenstva Ministarstva kulture za utvrđivanje uvjeta za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, zaključak je da su uvjeti postupanja oba slučaja isti, što znači da projekt nije smio izraditi projektant bez licence Ministarstva, kao što se dogodilo.

   Podsjetimo, projekt dogradnje »Kvarnera« izradila je i potpisala arhitektica Ivana Kosier iz »Jurcon projekta«. Ta tvrtka inače ima zaposlenog arhitekta Darka Kolarića s dopuštenjem za rad na kulturnim dobrima, temeljem čega je i tvrtka stekla licencu, što znači da je imala mogućnost postupiti legalno. No, umjesto toga projekt je izradila i potpisala zaposlenica tvrtke koja nema dopuštenje za rad na kulturnim dobrima, niti ga je zatražila.

   – S obzirom na to, pokrenut je postupak preispitivanja dopuštenja za obavljanje poslova na očuvanju i zaštiti kulturnih dobara »Jurcon projekta«. Povjerenstvo je dobilo informaciju da je o tome obaviještena i tvrtka, kaže Braun, a na pitanje znači li to će »Jurcon projektu« biti oduzeta licenca za rad na kulturnim dobrima, odgovorio je:

Ukloniti ili redizajnirati

Prema njegovu mišljenju, kao pravilo bi trebalo uvesti i da se projekti za zahvate na kućama posebne ambijentalne, povijesne i graditeljske vrijednosti, kakvu nesumnjivo ima i »Kvarner«, ne pribavljaju u okviru javnih nabava, gdje se cijena uzima kao osnovno mjerilo.

   – Takve kuće jednostavno ne trpe javnu nabavu i najjeftiniju ponudu! – jasan je Braun koji smatra da bi dogradnju na krovu »Kvarnera« trebalo makar redizajnirati, ako ne i ukloniti.

   – Iako nisam vidio ranije predložene projekte, od kolega iz struke sam čuo da je projekt Randića i Turata bio puno bolji, rekao nam je Braun, inače predstojnik Zavoda za graditeljsko naslijeđe Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu.

   Podsjetimo, Randić i Turato su izradili dvije inačice projekta dogradnje »Kvarnera«, ali je Konzervatorski odjel u Rijeci svojedobno obje ocijenio neprihvatljivima, dok na projekt nelicencirane Ivane Kosier nisu imali primjedbi, niti su primijetili da arhitektica nema dopuštenje Ministarstva kulture za rad na kulturnim dobrima.

   Prema objašnjenju Ministarstva kulture, taj se previd dogodio jer su postupali u dobroj vjeri, pa nisu primijetili propust, a s obzirom da nemaju ovlasti projektiranja, nisu mogli utjecati ni na izgled dogradnje, osim kroz smjernicu koja nalaže zadržavanje naglaska na povijesnom dijelu građevine. Sva odgovornost za aktualnu izvedbu tako je prebačena na aktualne projektante i bivše vodstvo riječkog Konzervatorskog odjela koje je pod političkim pritiskom bivše garniture Ministarstva kulture otvorilo put i dalo dopuštenje za dogradnju »Kvarnera«, čime je takav zahvat na građevini – prema tvrdnjama sadašnjeg vodstva – u nepovrat odobren.

Promovirana u inspektoricu

U nizu problematičnih okolnosti vezanih uz dogradnju »Kvarnera« stoji i činjenica da su radovi započeli bez prethodnog odobrenja konzervatora, zbog čega su nakratko i bili obustavljeni, ali prema dosadašnjim saznanjima bez značajnijih posljedica, iako je Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara za takav prekršaj propisana novčana kazna u iznosu od 50 do 500 tisuća kuna.

   Za rad na kulturnim dobrima bez odgovarajućeg dopuštenja Ministarstva zapriječena je pak kazna od 20 do 200 tisuća kuna. Mogućnost da bude izrečena trebali bi, prema najavi Ministarstva, ispitati inspektori zaštite i očuvanja kulturnih dobara, a kao zanimljivost vrijedi spomenuti da je u njihove redove nedavno stupila i konzervatorica Nina Hraba, ranije zadužena za opatijsko područje pa tako i dogradnju »Kvarnera«, koja je u međuvremenu promovirana u inspektoricu zaštite i očuvanja kulturnih dobara.