Foto: Mladen Trinajstić
Stalnom postavu kojeg u prizemlju čini i izložba narodnih nošnji i elemenata koji su činili tipično omišaljsko ognjišće, sad je na katu pridodana bogata zbirka doniranih, ali i posuđenih predmeta koji su nekad činili svakodnevicu otočana
OMIŠALJ U prostoru Spomen doma krčkog folklora u samom središtu Omišlja jučer je otvorena i javnosti svečano predstavljena izložba »Obrti, zanati i djelatnosti Omišljana kroz prošla stoljeća«. Zanimljiv i sadržajan postav, prenijela nam je Ines Boban Štiglić, predsjednica Društva za poljepšavanje Omišlja koje je ujedno i organizator izložbe, činit će stalni postav kata omišaljskog Spomen doma, prostora koji je davno izrastao u jedno od najvažnijih mjesta prezentacije duge i bogate baštine omišaljskog kraja i cijelog otoka Krka.
– Projekt kojim, vjerujem, dajemo značajan poticaj i doprinos očuvanju, valorizaciji i predstavljanju duge i bogate baštine žitelja ovog dijela našeg otoka, dio je programa kojim obilježevamo dan svoje Općine, Duhovski utorek koji će biti obilježen sutra, objasnila nam je čelnica udruge koja stoji iza dobrog dijela kulturnih i društvenih zbivanja na području Omišlja.
Pritom je napomenula da je većina izloženih originalnih predmeta, mahom alata i opreme kojom su se u prošlim stoljećima koristili bodulski težaci i obrtnici, ribari, ratari, stočari, pomorci, kovači, postolari i švelje, uglavnom plod donacija Omišljanki i Omišljana svjesnih njihove vrijednosti i značaja.
Stalnom postavu Spomen doma kojeg u prizemlju čini i izložba narodnih nošnji i elemenata koji su činili tipično omišaljsko ognjišće, sad smo na katu istog prostora pridodali bogatu zbirku doniranih, ali i posuđenih predmeta koji su nekad činili svakodnevicu otočana, a koje danas, posebice pripadnici mlađih generacija, uopće ne mogu smjestiti u pravi kontekst, često čan ni odgnonetnuti njihovu pravu namjenu, nastavila je Boban Štiglić, napomenuvši i da su uz Općinu Omišalj, koja uvijek podupire i pomaže aktivnosti Društva, značajnu ulogu u pripremi i realizaciji ovog zanimljivog i hvalevrijednog projekta odgirali i Theodor de Canziani te etnologinja Tihana Stepinac Fabijanić.
