Blago iz otočnih dubina

Iz nove bušotine Gvačići potekla voda za cijeli Rab

Romana Jurić

Izdašnost nove bušotine je 25 litara u sekundi što je gotovo dovoljno za opskrbu otoka Raba u zimskom razdoblju



Područje vodoopskrbe počelo se sustavno širiti 1963. godine kada je  kaptiran izvor Mlinica u Gornjoj Supetarskoj Dragi, s kojeg se opskrbljuje područje Raba, Palita i dijela Banjola. Nakon toga vodoopskrbna  mreža širi se po cijelome otoku, ali zbog rastućih potreba pokrenuti su  vodoistražni radovi te su od 1973. do 1983. godine izvedene četiri  bušotine za vodoopskrbu. Ubrzani razvoj turizma i značajno povećane  potrebe za vodom rezultirali su redukcijama vode u ljetnim mjesecima.  Kako bi riješili taj veliki problem koji je onemogućavao razvoj turizma,  1988. godine je podmorskim cjevovodom dovedena voda s kopna iz  Gusić jezera u Lici. 



– Znamo da je kvalitetna opskrba vodom jedan od temeljnih resursa  razvoja, pa nas ovo najnovije nalazište tim više veseli. Ove godine je iz  rapskih bušotina ukupno iscrpljeno 100 tisuća metara prostornih vode.  Novo nalazište izuzetno je značajno i zbog činjenice da je količina vode  koju možemo dobiti s kopna danas, na granici zadovoljavanja potreba  otoka kod vršnih potrošnji u špici turističke sezone, a potrošnja ima  tendenciju blagog porasta. Kako bismo u budućnosti izbjegli redukcije  vode, a i zbog sigurnosti opskrbe, kako u pogledu količina, tako i u pogledu kvalitete, smatramo nužnim u većoj mjeri orijentirati se na vlastite izvore i izbjeći ovisnost o samo jednom izvoru – rekao je direktor  Damir Brusić, i dodao kako osim novih bušenja, u Vrelu planiraju i  ugradnju sustava za podizanje kvalitete vode, kako bi Rabljani imali vrhunsku kvalitetu vode. Novi izvor Gvačići  ima dubinu bušenja od 123  metra, razina vode u bušotini -39,80 od površine te oko 13 metara iznad razine mora. Dotoci vode nalaze se na dubini od 56  do 117 metara. Inače počeci vodoopskrbe otoka Raba datiraju s početka 20. st., kada  je s izvora Curka i Nadalić u Mundanijama voda dovedena gravitacijskim cjevovodom do grada Raba, prvenstveno za potrebe tadašnjih hotela. Grad Rab opskrbljen je vodom 1930. godine s izvora Pidoka i Valonga koji se nalaze na području Kampora, a četiri godine nakon toga  voda je dovedena i do područja Padove I u Banjolu.