Testna bušenja potvrdila postojanje solidnih vodnih potencijala na dubini od 60 do 70 metara / Snimio Mladen TRINAJSTIĆ
Na bušotini »B1« u polju Kimpi podzemne su vode detektirane na dubini od 60 metara, dok su na bušotini »B2« na polju Kaštel vode zahvaćene na dubni od 74 metra, s kapacitetom ispumpavanja od 120 kubika dnevno. Istraživanja se nastavljaju, a cilj Grada Krka je navodnjavanje plodnih polja
KRK Zahvati koje je slijedom Programa hidrogeoloških istraživanja na krškim poljima Kimpi i Kaštel pored grada Krka, po narudžbi lokalne uprave, nedavno provela rovinjska tvrtka »Geos«, rezultirali su više nego ohrabrujućim rezultatima.
Spoznaje prikupljene nakon »stavljanja u pogon« prvih dviju u nizu planiranih probnih bušotina, ukazuju da su u podzemnim pukotinsko-kavernoznim sustavima dvaju polja načičkanih poljoprivrednim nasadima, čija ukupna površina premašuje 800 tisuća plodnih kvadrata, na dubini od oko 60 do 70 metara, detektirane i više no obećavajuće količine vode.
Nakon što su u prvoj polovici prošle godine na području polja Kimpi i Kaštel odrađena opsežna georadarska i geoelektrična snimanja, tijekom listopada su ondje odrađena i testna bušenja i mjerenja čiji su rezultati, napokon, ovih dana predstavljeni vodstvu Grada Krka.
Solidan kapacitet
Bušenjem istražno-eksploatacijskih bušotina dobiveni su vrlo kvalitetni i vjerodostojni podaci o geološkoj građi istraživanog terena te je naposljetku utvrđeno postojanje većih pukotinsko-kavernoznih sustava koji su, pokazalo se, ispunjeni podzemnom bočatom vodom.
Grad Krk je za ovu prvu, sad većim dijelom i odrađenu etapu istražnih radova iz svog proračuna izdvojio više od 100 tisuća kuna. Za nastavak radova i onu kasniju, operacionalizacijsku razradu projekta, trebat će osigurati osjetno veće iznose, što Krčane ni u kojem slučaju ne obeshrabruje. – Naprotiv, ustvrdio je vezano uz ovu temu Igor Hrast, na tom projektu također vrlo angažirani stručni suradnik Grada, istaknuvši da ono što Gradu zasigurno ide u prilog (osim očito i više no dovoljnih količina podzemne vode), jest i činjenica da su projekti navodnjavanja izuzetno pogodni za korištenje europskih izvora financiranja.
Na 74 metra dubokoj bušotini »B1« u polju Kimpi (lociranoj samo koji metar od prometnice koja Krk povezuje sa susjednim naseljem Vrh) podzemne su vode detektirane na dubini od 60 metara, dok su na drugoj bušotini, radno nazvanoj »B2«, smještenoj u dijelu polja koji se naziva Kaštel, vode zahvaćene na dubni od 74 metra, prenosi nam zamjenik krčkoga gradonačelnika Čedomir Miler, ističući i da su provedena probna ispumpavanja pokazala da je kapacitet ove drugospomenute bušotine i više no zadovoljavajućih 5 kubičnih metara na sat, odnosno 120 kubika dnevno.
Kod prve pak bušotine, a zbog trenutne »zaglinjenosti« vode koje i ondje nedvojbeno ima, u ovom trenutku nije bilo moguće odraditi precizno mjerenje pa će, nakon što se voda istaloži i pročisti, dodatna mjerenja izdašnosti te bušotine biti provedena tijekom ove godine, naglašava Miler, dodajući da preliminarna, »nepotpuna« mjerenja ukazuju da bi kapacitet bušotine B1 mogao premašivati tri kubika na sat.
Ovi podaci jasno potvrđuju ispravnost naših procjena da bi se na tim zonama mogao uspostaviti vrlo učinkovit sustav korištenja podzemnih voda za navodnjavanje poljoprivrednih nasada, zaključio je krčki dogradonačelnik, najavivši još nekoliko dodatnih testnih bušenja, i to u zonama koje su istarski geološki stručnjaci ocijenili pogodnim za traženje podzemnih voda.
Nakon što Krčani dovrše svoje istražne radove, a potom i sva potrebna mjerenja izdašnosti ondje detektiranih izvora podzemnih voda, trebat će razmisliti i o načinu njenog pohranjivanja te najučinkovitijem načinu njena gravitacijskog »razvoda« po pojedinim poljoprivrednim parcelama, kao i o modalitetima upravljanja cjelokupnim sustavom, zaključili su predstavnici Grada, najavljujući za skoru budućnost provedbu opsežnog anketnog ispitivanja lokalnih poljoprivrednika, a sve s ciljem stvaranja slike o njihovim stvarnim potrebama.
Iskoristive otpadne vode
Kako je rečeno, na Kimpima i Kaštelu voda za novodnjavanje poljoprivrednih nasada u budućnosti ne bi trebala doticati samo iz podzemlja, već i iz postrojenja za obradu otpadnih voda koje bi uskoro ondje također trebao biti izgrađeno u sklopu planirane gradnje kanalizacijskog sustava susjednih naselja Vrh, Kosić i Salatić.
– Držimo, a u tome nas podržava i struka, da bi pročišćene i »obrađene« otpadne vode nakon predviđenog tretmana također mogle služiti za navodnjavanje nasada na ovim prostranim i plodnim poljima, zonama na kojim bi se kombinacijom ovih dvaju »izvora« mogli stvoriti uvjeti poljoprivredne proizvodnje o kojima, barem kad su količine vode u pitanju, naši voćari, povrtlari ili pak vinogradari zasad mogu tek sanjati – zaključio je Miler.
