Predstavnici IDS-a sudjeluju u gradskoj vlasti i u parlamentarnoj većini u Gradskom vijeću, pa je logično novinarsko pitanje bilo zbog čega čelnici stranke ove ideje nisu pokušali realizirati kroz ta tijela.
– Želja nam je bila ove informacije predstaviti javnosti, od koje očekujemo dodatnu podršku i javni pritisak u cilju realizacije naših planova. Ovo je prvi korak, ali nikako nije napad na gradsku vlast. Pokušat ćemo na sljedećoj sjednici Gradskog vijeća, i prije toga kroz dogovor s koalicijskim partnerima, prezentirati sve ove činjenice, poručili su Žigulić i Starčić.
– Taj je iznos, primjerice, dovoljan za pokrivanje polovice troškova izgradnje garažno-poslovnog centra na tržnici, čija se vrijednost procjenjuje na oko 70 milijuna kuna, uz odlične uvjete za omogućavanje kredita kojim bi se završio ostatak. Umjesto toga, gradska tvrtka Opatija 21 do sada je Grad koštala oko 2,3 milijuna kuna, što znači da je »pojela« znatan dio prihoda od koncesija za parkiralište koje na godišnjoj razini iznose 1,7 milijuna kuna, kazao je član predsjedništva opatijskog IDS-a Marin Starčić. Uz predsjednika stranke Roberta Žigulića, Starčić se »pozabavio« financijskim pokazateljima poslovanja tvrtke Liburnija parking. Tako su izračunali da tvrtka raspolaže s oko 1.100 parkirnih mjesta, ali je izdano oko pet puta više povlaštenih karata, pa velik dio opatijskih građana teško može naći parkirno mjesto.
Širi se područje naplate
– Neki podaci su nas zaprepastili. Primjerice, Liburnija parking ima 19 zaposlenih, a gradska tvrtka Pula parking, koja ima slične prihode, ima 37 zaposlenika. Pritom je prosječna brutto plaća u pulskoj tvrtki 8.627 kuna, u Rijeka prometu 9.121 kunu, a u Liburnija parkingu 3.419 kuna. Dugotrajna imovina Liburnija parkinga je oko 2,5 milijuna kuna, a nemaju dugoročnih obveza, što znači da se sva imovina financirala iz početnog kapitala ili tekućeg poslovanja, objasnio je Starčić. Prema iznesenim podacima o prihodu tvrtke, nije neobično da su se ta ulaganja mogla pokriti samo iz dobiti.
– Ukupni prihodi Liburnija parkinga kreću se u prosjeku oko milijun eura godišnje, brutto dobit između 2,4 i 2,8 milijuna kuna, što znači da čisti prihod, nakon oporezivanja, nije manji od dva milijuna kuna. Ako se tome doda i koncesija, znači da je gradska tvrtka Opatija 21 kroz deset godina, da je njoj izdana koncesija, mogla uprihodovati barem 35 milijuna kuna čiste zarade, smatra Starčić. Pritom je naglasio i kako se od strane gradske uprave tvrtki Liburnija parking neprestano izlazi u susret – kroz proširenje područja naplate i povećanje broja »nult ih« zona u kojima je parkiranje najskuplje.
Prozvali Amira Muzura
– Tu ima i brojnih nelogičnosti. Recimo, kraj restorana Galeb u Ičićima parking se prostire kroz tri parcele, koje su jednim dijelom i u privatnom vlasništvu opatijskih građana. Parkiralište na Dražini jednim je dijelom u vlasništvu Grada, ali drugim dijelom u vlasništvu države, a parkiralište na vaterpolskom platou u Voloskom uopće nije ucrtano, pa nije jasno kako ta područja mogu biti dio koncesije, upitao je Starčić.
Predsjednik opatijskog IDS-a Roberto Žigulić smatra da je gradska vlast na čelu s Amirom Muzurom 2008. godine »gradsku zlatnu koku dala u tuđe ruke na deset godina«.
– Velika dobit Liburnija parkinga pokazuje da u poslovanju tvrtke ima dodatnih rezervi koje bi se mogle usmjeriti na poboljšanje standarda njihovih djelatnika, ili zapošljavanje dodatnog broja ljudi s opatijskog područja. Dio dobiti mogao bi se građanima značajnije vraćati i kroz sufinanciranje socijale, humanitarnih akcija te kulturnih i sportskih događanja… Zato ćemo se i u budućnosti zalagati za stalno praćenje rada Liburnija parkinga, te aktivniju ulogu gradonačelnika i stručnih tijela Grada kako bi se iz lošeg ugovora pokušalo za građane izvući maksimalnu korist, zaključio je Žigulić.
