Šumarstvo

Gorani u borbi: Zašto novac od šuma odlazi državi, a lokalnim sredinama ostaju samo mrvice?

Marinko Krmpotić

Goranski čelnici planiraju krenuti u borbu za veće koristi od iskorištavanja goranskih šuma /Snimio M. KRMPOTIĆ

Goranski čelnici planiraju krenuti u borbu za veće koristi od iskorištavanja goranskih šuma /Snimio M. KRMPOTIĆ

Gorani se slažu da nešto treba poduzeti kako bi se prihodi od šumarstva ravnomjerno raspodijelili, ali se razilaze oko načina na koji bi to trebalo realizirati, zaključak je s održane koordinacije načelnika i gradonačelnika Gorskog kotara



Jedno od područja na kojem bi u bliskoj budućnosti goranske lokalne samouprave trebale voditi borbu za bolje prihode je i ono vezano uz premalu korist koju goranske, ali i sve ostale hrvatske općine i gradovi, imaju od šumarstva gdje se stvara veliki novac koji u najvećoj mjeri odlazi u tu državnu tvrtku, a lokalnoj samoupravi ostaju mrvice. Gorani se slažu da nešto treba poduzeti kako bi ti odnosi bili bitno drugačiji, ali se razilaze oko načina na koji bi to trebalo realizirati, jasno je nakon jučer u Lokvama održane koordinacije načelnika i gradonačelnika Gorskog kotara koja je kraju privedena zaključkom kako je prije svega u suradnji sa Šumarskim fakultetom, Šumarskim institutom i Privrednom komorom Rijeka napraviti dokument kroz koji će biti iznijeta analiza onoga što su nekada šumarije značile u Gorskom kotaru, kakvo je stanje danas te što Gorani trebaju i očekuju.



Goranski čelnici raspravljali su i o sufinanciranju LAG-a Gorski kotar, tima palijativne pomoći i logopeda. U radu svih spomenutih značajnim sredstvima sudjeluje PGŽ, a Gorani bi svoj doprinos trebali davati po broju stanovnika, veličini proračuna ili nekom drugom kriteriju. Načelno su se svi složili da u trima navedenim sufinanciranjima treba sudjelovati, ali način na koji će to biti urađeno jučer nije dogovoren, djelomično i stoga što je od devet članova koordinacije, sjednici nazočilo njih šest.



Nesrazmjer koristi




Prijedlog za ovakav početak goranske borbe za veću korist od šume kojom su okruženi na čak 85 posto svog prostora dao je načelnik Fužina Marinko Kauzlarić rekavši kako je šuma garancija opstanka Gorskog kotara. »Promjene moramo tražiti i stoga što se šumom, po mom mišljenju, jako loše gospodari, a da ne govorimo o tome da šumari, iako kamioni natovareni drvom koje su oni prodali, uništavaju naše ceste, ne žele sudjelovati u sanaciji tih prometnica tvrdeći kako oni plaćaju cestarinu, ali zaboravljajući pri tom da od te cestarine mi nemamo ništa. Kvalitetna analiza nekadašnjeg i sadašnjeg stanja može nam biti jak argument jer će se jasno vidjeti kako je u Gorskom kotaru bilo daleko lakše dok je svaka šumarija surađivala s lokalnom samouopravom u kojoj se nalazila«, rekao je Kauzlarić istaknuvši kako u borbu za promjenu stanja treba uključiti sve lokalne samouprave u Hrvatskoj jer je odnos Hrvatskih šuma prema svima isti – izrabljivački.


Drugačiji stavovi 


Što misle čelnici Čabra, Brod Moravica i Skrada nije bilo moguće čuti jer na ovoj koordinaciji ih nije bilo, ali su zato drugačije stavove iznijeli gradonačelnik Vrbovskog Dražen Mufić i načelnik Mrkoplja Ivica Padavić. Mufić je mišljenja da ideja o pilot projektu pretvaranja UŠP Delnice u županijsko šumarsko poduzeće nema ni promila izgleda za realizaciju. »To je zadiranje u sustav državnog poduzeća koje neće proći. Po mom mišljenju moramo raditi drugačije i težiti decentralizaciji koja bi, primjerice, mogla donijeti to da svi goranski drvoprerađivači obvezno tijekom godine imaju dovoljno sirovine čime bismo im osigurali posao, odnosno direktnu korist u naše proračune. Sadašnje čelništvo Hrvatskih šuma u prevelikoj je mjeri centraliziralo sustav i najprije treba to promijeniti«, rekao je Mufić, a Padavić je naglasio kako za ideje poput pilot projekta pretvaranja UŠP Delnice u županijsko šumarsko poduzeće nedostaje političke volje. »Lijepo je što župan Komadina to predlaže, ali nisam primijetio da iza njegovih zahtjeva stoji i vrh SDP-a u Hrvatskoj, a slično razmišlja i HDZ pa me je strah da do bitnih promjena ne može doći«, rekao je Padavić. Njihove argumente dijelom je prihvatio Ivica Knežević rekavši kako ne dovodi u pitanje struku i gospodarenje, već samo traži drugačiji odnos državnog poduzeća prema lokalnim samoupravama. »Drvoprerađivači koji rade na našerm području moraju biti u puno boljem položaju od raznih liferanata koji na preprodaji sirovine zarađuju velike novce, a naši pilanari i ostali drvoprerađivači moraju često slati ljude na prisilne godišnje odmore jer nema sirovine«, rekao je Knežević.