Stanje kakvo je tipično za Hrvatsku, vidljivo je i u Gorskom kotaru gdje još uvijek ne postoji praksa odvojenog odlaganja otpada, ne razmišlja se o što kvalitetnijem obračunu odvoza otpada, nema reciklažnih dvorišta i ne postoji sustav koji bi omogućio drugačiji odnos
Selektiranje i recikliranje
»Ono zbog čega se stanje mora mijenjati, a što od nas traži i EU, vidi se i iz podatka da trenutačno u Hrvatskoj čak 92 posto od prikupljenog otpada završi na odlagalištima otpada, odnosno bude zakopano u zemlju. U Europi se radi potpuno drugačije i oni već niz godina razvijaju tehnologije i osmišljavaju načine kako do odlagališta opremiti što manje otpada, odnosno kako što više otpada reciklirati, proizvesti od njega neki proizvod te, logično, zaraditi na tome. Zahvaljujući tome neke zapadno europske zemlje (Švedska, Danska, Belgija, Njemačka, Austrija i Švicarska) prema odlagalištu upućuju za nas danas fantastičnih tek 2 posto od prikupljenog otpada! Sve ostalo, zahvaljujući kvalitetnom sustavu gospodarenja otpadom, selektiraju, recikliraju i pretvaraju u nešto novo, a ono sitno što ostane najčešće spaljuju. Zahvaljujući tome prosjek iskoristivosti otpada u Europi je 37 posto.
»Mi radimo po cijeloj Hrvatskoj i možemo pomoći. Naš sustav može se početi primjenjivati u roku od sedam dana, ali puno više posla je u pripremi koju trebaju realizirati lokalne samouprave, od selektiranja pa do uređenja reciklažnih dvorišta. Tu je još puno posla. Također, novi odnos prema zbrinjavanju otpada znači i potrebu edukacije svih korisnika, i to od najmanjih nogu. Kroz aktivnosti u školi i kroz javne medije treba podučavati o potrebi odvojenog prikupljanje otpada čime se podiže kvaliteta vođenja brige o okolišu i pospješuje sam proces zbrinjavanja otpada«, ističe Jajaš.
Vrlo je zanimljivo, ističe Jajaš, područje biorazgradivog otpada kome se kod nas nije davala gotovo nikakva pažnja, a rješenja su brojna: »Određene lokalne samouprave već imaju svoje kompostane koje služe za biorazgrađivanje, a vrlo su zanimljivi i tzv. bokaši mikroorganizmi koji pomažu pri razgrađivanju bio otpada, a čije konkretne učinke kroz pilot-projekt trenutačno analizira crikveničko komunalno poduzeće Murvica. U posude s biorazgradivim otpadom stavljaju se ti efektivni mikroorganizmi koji razgrađuju otpad i od njega stvaraju visokovrijedan kompost i tekućinu koja se, nerazrijeđena, može koristiti kao sredstvo za čišćenje kakvo je, primjerice Domestos, ili pak u kombinaciji s vodom za zalijevanje cvijeća.
U Hrvatskoj postoji nekolicina pozitivnih primjera, kao što je Crikvenica koja je uspjela značajno smanjiti deponirane količine otpada, dok je najveći dio naših gradova još uvijek vezan uz onih (pre)velikih 90 posto ukupne količine otpada koja se odlaže na odlagališta pa kad sve to prebacimo u brojke ispada da smo mi u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina pospremajući otpad pod zemlju, a ne obrađujući ga, zatrpali oko 5 milijardi kuna! Stanje kakvo je tipično za Hrvatsku, vidljivo je i kod nas u Gorskom kotaru gdje još uvijek ne postoji praksa odvojenog odlaganja otpada, ne razmišlja se o što kvalitetnijem obračunu odvoza otpada, nema reciklažnih dvorišta i ne postoji još sustav koji bi omogućio drugačiji odnos prema ovoj, kako s financijske, tako i s ekološke strane, sve bitnijoj djelatnosti. No, stvari će se morati mijenjati jer je Vlada RH donijela novi Zakon o održivom gospodarenju otpadom čija primjena počinje od 15. srpnja 2014. godine i u okviru kojeg su za nepoštivanje odredbi koje smo prihvatili ulaskom u EU, slijede zaista visoke kazne koje će ubuduće morati plaćati lokalne samouprave, a ne komunalna poduzeća. Naime, novim zakonom država na općine i gradove prenosi tu obvezu i, ne bude li poštivanja, slijede visoke kazne koje se kreću u rasponu od 100.000 do 800.000 kuna!
Europski standardi
Iskustva Crikvenice i Novog
»Naš »Sustav evidencije pražnjenja posuda« razrađen je do te mjere da svaka posuda za otpad ima svoj barkod-RFID čip i točno se zna kada se i koliko otpada odvozi što u najpovoljniji položaj stavlja krajnjeg korisnika koji sada plaća točno koliko je i odložio. Ovakvim načinom obračuna izbjegli smo situacije u kojima je netko, samo zato što ima veću kuću, plaćao često i nerealnu cijenu odvoza otpada. Odlična iskustva s primjenom imamo u općinama i gradovima uz more gdje sada vlasnici apartmana i ostali iznajmljivači ne plaćaju paušalno, već zaista onoliko koliko otpada i odlože. Uz to u tim su sredinama komunalna poduzeća uložila veliki napor kako bi ljude motivirali i educirali o važnosti razdvajanja otpada pa, primjerice, iskustva iz Crikvenice i Novog Vinodolskog pokazuju kako gospodarenje otpadom na ovaj način donosi rezultate koji pokazuju kako do odlagališta otpada stiže – manja količina otpada.
A to nam svima mora biti cilj«, ističe Goran Jajaš dodajući kako su prednosti ovakvog načina rada za lokalne samouprave u tome što su smanjeni troškovi odlaganja otpada što će posebno važno biti kada proradi regionalno odlagalište otpada u Marišćini jer će se onda moći više uštedjeti i jer će na odlagalištu biti manje otpada, a to znači i manje troškova. Tu je svakako i korist od prihoda od prodaje sekundarnih sirovina (papir, staklo, plastika, metal…), kao i činjenica da svi zajedno radimo na očuvanju okoliša jer kvalitetno zbrinjavanje otpada podiže razinu ekološkog standarda.
