Neiskorišteni potencijal

Gdje što saditi na Rabu: Mundanije idealne za masline, Kampor za povrće, Barbat za lozu

Ivor Balen

Već je u prethodnoj studiji dr. sc. Boško Miloš zaključio da se poljoprivredno zemljište Grada Raba koristi nedovoljno i na ekstenzivan način te da poljoprivredna proizvodnja nije prilagođena mogućnostima koje za uzgoj bilja pružaju tlo, klima i reljefne prilike. Upravo je zato pokrenut projekt rajonizacije



RAB » U Mundanijama treba saditi masline, u Kamporu povrće, a u Barbatu vinovu lozu. Te kulture bi na ovim područjima trebale najbolje uspijevati, pokazala je studija s ocjenom stanja i mogućnosti koje za uzgoj bilja pružaju tlo, klima i reljefne prilike, a za potrebe Grada Raba izradio ju je dr. sc. Boško Miloš.


   – Riječ je o studiji Rajonizacija poljoprivrednog zemljišta Grada Raba prema pogodnostima pojedine poljoprivredne proizvodnje, koja je prezentirana 11. studenog u gradskoj vijećnici. Rajonizacija je rađena na temelju zaključka koji je proizašao iz prethodno izrađene studije »Vrednovanje poljoprivrednog zemljišta Grada Raba« koju je isti autor izradio 2012. godine, s ciljem unapređenja korištenja i zaštite poljoprivrednog zemljišta. Dr. sc. Boško Miloš tada je zaključio da se poljoprivredno zemljište Grada Raba koristi nedovoljno i na ekstenzivan način te poljoprivredna proizvodnja nije prilagođena mogućnostima koje za uzgoj bilja pružaju tlo, klima i reljefne prilike. Upravo zbog toga je Grad Rab pokrenuo projekt rajonizacije poljoprivrednog zemljišta, ističu iz Upravnog odjela za gospodarstvo, EU fondove i društvene djelatnosti Grada Raba.


  


Tri polja




Rajonizacija poljoprivrednog zemljišta podrazumijeva određivanje, odnosno preporuke za određivanje područja u kojima bi trebalo uzgajati pojedine vrste poljoprivrednih kultura. Te preporuke rade se na temelju ocjene stanja i mogućnosti koje za uzgoj bilja pružaju tlo, klima i reljefne prilike. Studijom koja je sada napravljena obuhvaćena su ukupno 543 hektara poljoprivredne površine raspoređena na tri lokacije, Mundanijsko-draško, Kamporsko i Barbatsko polje.



U Gradu Rabu smatraju da su ovom studijom napravili značajan korak prema razvoju poljoprivrede na otoku. Podsjetimo, praktički svaka strategija razvoja Raba na jednu od glavnih pozicija smješta upravo poljoprivredu. Gradonačelnica Rosanda Krstinić Gušćić dodala je na izvješće Upravnog odjela za gospodarstvo, EU fondove i društvene djelatnosti da je dobra vijest što se pokazalo da u rapskom tlu nema teških metala te da su najplodnija područja pogodna za uzgoj ekološke hrane.    – Vjerujemo da će ovi podaci pomoći poljoprivrednicima i svi ih mogu koristiti. Također se nadamo da će se poljoprivredno-savjetodavna služba s Raba aktivnije uključiti u razvoj poljoprivrede na otoku, rekla je gradonačelnica, napomenuvši da to ne govori zato što je Željko Peran voditelj te službe (predsjednik Vijeća i njezin politički oponent, op. a.), nego zato što je ta služba odgovorna za razvoj poljoprivrede.


   – Na lokaciji Mundanijsko-draško polje najveći dio poljoprivrednih površina pogodan je za maslinarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo i povrćarstvo u mundanijskom dijelu, odnosno za povrćarstvo u draškom dijelu polja. Na rubnim dijelovima ovog rajona tlo je pogodno za maslinarstvo i vinogradarstvo. Kamporsko polje najvećim dijelom je pogodno za povrćarstvo te na rubnim dijelovima za voćarstvo, povrćarstvo, vinogradarstvo te maslinarstvo. Barbatsko polje na cijeloj svojoj površini pogodno je prvenstveno za vinogradarstvo i eventualno na terasastim predjelima za maslinarstvo – ističu iz upravnog odjela.


  


Rascjepkane parcele


Dodaju da autor Boško Miloš ističe velik udio neiskorištenih i zapuštenih, a kvalitetnih poljoprivrednih zemljišta. Od ukupno 543 hektara poljoprivrednog zemljišta Grada Raba u ARKOD sustavu (nacionalni sustav identifikacije zemljišnih parcela, odnosno evidencija uporabe poljoprivrednog zemljišta) evidentirano je tek 125,8 ha, odnosno svega 23,2 posto.    – Kao i u cijeloj Hrvatskoj, i na Rabu su poljoprivredna zemljišta rascjepkana i usitnjena, a parcele međusobno udaljene i neuređene. Za iskorištavanje poljoprivrednih zemljišta jedna od prepreka jest i nerazvijena infrastruktura kao što su poljski putevi, hidromelioracija i agromelioracija. Ova studija je svakako osnova za poticaj razvoja onih poljoprivrednih programa koji su istaknuti kao prioritetni, zaključuju iz upravnog odjela.