Ukupna šteta procijenjena na 292 milijuna eura

Fond solidarnosti: Deset milijuna eura EU pomoći za Gorski kotar stiže na jesen

Marinko Krmpotić

Budući da isplata podrazumijeva amandmane na proračun EU, isplatu sredstava će trebati odobriti Europski parlament i Vijeće



DELNICE » Deset milijuna eura pomoći Europske zajednice namijenjenih sanaciji šteta od ledoloma u Gorskom kotaru i poplava u karlovačkom kraju državna će poduzeća koja su štetu prijavila moći početi koristiti predstojeće jeseni, najavljuje pomoćnik ministrice vanjskih poslova za europska pitanja Hrvoje Marušić.


   – Republika Hrvatska je 9. travnja podnijela prijavu Europskoj komisiji za korištenje sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije za sufinanciranje dijela šteta uzrokovanih elementarnom nepogodom (led i ledena kiša; poplave) koja je u veljači ove godine pogodila pojedina područja Republike Hrvatske. Prijava sadrži opsežnu dokumentaciju o iznosu i vrstama šteta, učinku na stanovništvo, te poduzetim aktivnostima na njihovoj sanaciji. Republika Hrvatska je podnijela tzv. »samostalnu prijavu« budući da procijenjeni iznos ukupne izravne štete prelazi prag za RH određen Uredbom o Fondu solidarnosti.


Sporazum


Ukupni iznos izravne štete je procijenjen na gotovo 292 milijuna eura, odnosno 0,7 posto bruto nacionalnog dohotka. Od toga prihvatljivi trošak (trošak štete i aktivnosti na sanaciji šteta koji se može sufinancirati iz Fonda) iznosi oko 135 milijuna eura odnosno 46,3 posto. Najveća je šteta na šumama, ponajprije na području Gorskog kotara, zatim slijedi šteta na prometnoj i elektroenergetskoj infrastrukturi, šteta od poplava, itd. Prijavu je pripremilo Ministarstvo gospodarstva koje je koordiniralo aktivnosti s pogođenim županijama, javnim tvrtkama i institucijama.




  Europska komisija je razmotrila hrvatsku prijavu te se neslužbeno doznaje da ona udovoljava uvjetima iz Uredbe o Fondu solidarnosti. Očekuje se da bi do kraja srpnja EK donijela odluku o dodjeli sredstava, nakon što se još provedu unutarnje konzultacije u EK. Budući da isplata podrazumijeva amandmane na proračun EU, isplatu sredstava će trebati odobriti Europski parlament i Vijeće. Isplata sredstava RH se može očekivati na jesen, moguće u rujnu. Ukupni iznos naknade se računa po formuli 2,5 posto do iznosa praga te šest posto na svu štetu koja prelazi prag. Mora se izbjeći preklapanje s financiranjem iz ostalih fondova/instrumenata. Iznos pomoći bi bio oko 8,6 milijuna eura.



Nakon isplate bespovratnih sredstava RH će biti odgovorna za provedbenu fazu uključujući odabir aktivnosti za financiranje/refundiranje, njihov nadzor i kontrolu. Korisnici koji su dobili bespovratnu pomoć moraju izraditi izvješća o tome da su sredstva ispravno i namjenski iskorištena. Ukoliko se ne dokaže da su sredstva namjenski potrošena, moraju se vratiti. Država korisnica mora podnijeti EK izviješće o opravdanoj iskorištenosti sredstava, te »statement of validity«, a uz to EK može provesti i kontrolu korištenja pomoći, doći u posjetu, ili zatražiti od države korisnice da obavi određene provjere o korištenju pomoći, govori Marušić.



   Prije isplate RH i EK trebaju potpisati sporazum o provedbi odluke o pomoći, nakon čega EK isplaćuje sredstva u jednom obroku državi korisnici. Sredstva se isplaćuju RH na jedan poseban, već prije otvoren, devizni račun. Potom se sredstva prebacuju na poseban račun u tijelo odgovorno za provedbu pomoći, a to je Ministarstvo gospodarstva koje dalje usmjerava sredstva pojedinim subjektima za konkretne aktivnosti, ali prije tog čina s tim subjektima sklapa adekvatne sporazume.


Prioriteti


Marušić smatra da iznos od deset milijuna eura niposto nije malen, naročito kad ga netko donira pa bi stoga morali biti malo zahvalniji u prihvaćanju poklona.


   – Vlada RH čini sve da se sredstva Strukturnih fondova iskoriste za sanaciju postojećih šteta, kao i na tome da u narednom razdoblju mjere prevencije i upravljanja rizicima i posljedicama prirodnih i antropogenih šteta imaju visok stupanj prioriteta pri korištenju EU fondova, a Ministarstvo vanjskih poslova je ovo pitanje podiglo na najvišu političku razinu i to predlaganjem kreiranja novog regionalnog instrumenta namijenjenog prevenciji i upravljanju rizicima od poplava te podizanjem tih mjera kao jednog od prioriteta u okviru makroregionalnih strategija Dunavske i Jadransko-jonske regije, zaključuje Marušić.