Na svega 2 do 3 sata leta od naše zemlje imamo stotinjak tisuća aviona generalne avijacije te 300-tinjak tisuća zrakoplovaca, mahom imućnijih ljudi koji su, baš kao i vlasnici jahti, zasigurno vrlo zanimljivo i lukrativno »ciljano tržište«, rekao je Roman Cvek
OMIŠALJ U organizaciji Hrvatske gopodarske komore, Županijske komore Rijeka, Turističke zajednice te Zračne luke Rijeka, jučer je u salonu omišaljskog aerodroma održana prezentacija projekta »Fly Croatia – Hrvatskog programa zrakoplovnog turizma generalne avijacije«.
Mreža već postoji
Fly Croatia podrazumijeva aktivan odmor uz vlastiti zrakoplov, odnosno stvaranje materijalne i organizacijske infrastrukture koja bi sve brojnijim vlasnicima i korisnicima generalne avijacije, odnosno manjih zrakoplova u privatnom ili vlasništvu charter kompanija, otvorila mogućnost sigurnog korištenja 20-ak manjih letilišta diljem Hrvatske, naglasio je koordinator projekta Roman Cvek, dodavši da naša zemlja za razvoj te vrste avioturizma ima prirodne predispozicije, ali i izgrađenu mrežu malih sportskih i poljoprivrednih aerodroma, objekata koji zbog neuređenog i nedjelotvornog sustava upravljanja propadaju.
Na svega 2 do 3 sata leta od naše zemlje imamo stotinjak tisuća aviona generalne avijacije te 300-tinjak tisuća zrakoplovaca, mahom imućnijih ljudi koji su, baš kao i vlasnici jahti, zasigurno vrlo zanimljivo i lukrativno »ciljano tržište« kojem danas, uzgred rečeno, nudimo premalo, naglasio je Cvek.
Projekt koji obuhvaća obnovu i umrežavanje 20-ak hrvatskih letilišta prikladnih za prihvat manjih privatnih i charter aviona, poručuju promotori »Fly Crotia« programa, težak je oko 230 milijuna kuna, a predviđa se da bi projekt u čak 70-postotnom udjelu mogao biti financiran iz strukturnih i kohezijskih fondova EU-a. Procijenjeno je da bi godišnji prihod od takve vrste zračnog prometa mogao doseći čak 300 milijuna kuna, dok bi prihodi države i lokalnih zajednica od naplate PDV-a, koncesijskih naknada, pristojbi i trošarina, mogli doseći 80-ak milijuna kuna.
Podrška države
Osmišljavanje i uhodavanje sustava upravljanja malim zračnim lukama i stvaranje preduvjeta sigurnog i kvalitetnog zračnog prometovanja malim avionima, složio se na sastanku prisutan predstojnik DUUDI-a Mladen Pejnović, vrijedan je, ambiciozan i potencijalno vrlo isplativ projekt koji će državni ured, u okvirima svojih ovlasti, rado podržati.
Ipak, zaključio je čelnik DUUDI-a, ta institucija neće i ne može pomoći u rješevanju imovinsko-pravnih problema koji prate dobar dio malih zračnih luka, već isključivo asistirati u dijelu koji se tiče zemljišta i objekata u državnom vlasništvu, kao i stvaranju okvira kojim će se državni objekti »uklapati« u taj projekt. Pejnović je pozvao predstavnike lokalnih jedinica da, žele li pripomoći namjerama »dovlačenja« novih, u pravilu vrlo imućnih aviogostiju, i sami učine potrebne korake, posebice kroz stvaranje prostornoplanskih uvjeta nužnih za revitalizaciju takvih letališta.
