Foto: M. TRINAJSTIĆ
Najstarija folklorna manifestacija ovog tipa u našoj zemlji okupila je tijekom dvije večeri na dobrinjskoj Placi čak šestotinjak velikih i malih bodulskih tancura i tancurica, kantura i kanturica te sopaca iz 12 krčkih KUD-ova
DOBRINJ Općina Dobrinj bila je ovog vikenda domaćin 63. izdanja »Festivala folklora otoka Krka«, najstarije takve manifestacije u našoj zemlji, i to u godini kad se obilježava 82. obljetnica utemeljenja tog vrijednog i atraktivnog folklornog događanja, koje je premijeru doživjelo u Omišlju daleke 1935. godine. A da otočani svoju bogatu i raznovrsnu tradicijsku i kulturnu baštinu ljubomorno čuvaju i žive, zorno je pokazalo i ovogodišnje, »putujuće« festivalsko izdanje kojeg svake godine ugošćuje drugo bodulsko lokalno središte.
Dvije večeri
Okupljanje bodulskih tancura i tancurica, kantura i kanturica te sopaca na dobrinjsku je Placu i ovog puta dovelo šestotinjak velikih i malih sudionika – folkloraških znalaca i iskusnika, ali i početnika, djevojčica i dječaka koji čine podmladak svakog od 12 krčkih KUD-ova.
Prva je večer, kao i u većini svih dosadašnjih festivalskih okupljanja, bila posvećena upravo članovima mlađih sekcija, dok je druga, završna večer bila prilika da svoje tancursko, kantursko i sviračko znanje pokažu oni stariji i iskusniji folkloraši koji su, nakon svečanog mimohoda središtem mjesta, pred brojnom publikom okupljenom pred središnjom binom dobili priliku u vremenu od po desetak minuta pokazati neke od svojih najreprezentativnijih izvedbi.
Foto: M. TRINAJSTIĆ
Svoju plesačko-pjevačku umješnost na Festivalu su pokazali članovi kulturnih društava Kornić, Sv. Petar (Gabonjin), Sv. Juraj (Kras), Šoto (Jurandvor), Ive Jelenović (Dobrinj) i Vrh, zatim KUD-ova Ive Jurjević (Omišalj), Punat, Frankopan (Vrbnik) i Dubašnica-Malinska te folklornih društava Njivice i Poljica.
Bez stručne komisije
Festival folklora otoka Krka niti ove godine nije imao natjecateljski karakter, a sukladno dogovoru organizacijskog odbora, izostalo je i formiranje stručne komisije koju u pravilu čine iskusni poznavatelji folklora i kojima je glavna zadaća u pravilu bila izvođače (i voditelje njihovih skupina) upozoriti na sitnije manjkavosti i detalje koje bi valjalo ispraviti, poboljšati, odnosno približiti izvorniku. Naime, dogovoreno je da će se takva komisija ubuduće na festivalima formirati svake druge godine pa je ovo izdanje imalo tek »revijalni karakter«.
Dijelom zahvaljujući kontinuiranim i organiziranim aktivnostima otočnih zaljubljenika u tradicijsku baštinu, krčki su tanci još 2012. godine stekli status kulturnog dobra Republike Hrvatske. Spomena je vrijedan i podatak da je, također nedavno, dvoglasje tijesnih intervala Hrvatskog primorja i Istre, kao jedan od najspecifičnijih i najkompleksnijih stilova folklorne glazbe uopće, upisan i u UNESCO-vu listu svjetske nematerijalne kulturne baštine.
Foto: M. TRINAJSTIĆ
