Lošinjani su još 2006. donijeli odluku o uvođenju ekološke pristojbe, da bi Visoki upravni sud prije dva mjeseca presudio da je nezakonita premda je ona donijeta na isti način kao i u drugim priobalnim jedinicama lokalne samouprave poput Raba, Krka, Baške i Punta
MALI LOŠINJ Visoki upravni sud presudio je da ekološka pristojba, koju je planirao uvesti Grad Mali Lošinj, nije u skladu sa zakonom te da se odluka lošinjskog Gradskog vijeća iz 2006. o njenom uvođenju ukida. Sud je tako u postupku ocjene zakonitosti odluke pokrenutom po zahtjevu Vlade koju je zastupala ex-predsjednica Jadranka Kosor, na sjednici održanoj 11. prosinca 2013. presudio da se odluka ukida i to zato jer »korištenja noćenja u smještajnim objektima u kojima se prema posebnom propisu obavlja ugostiteljska i turistička djelatnost ne predstavlja onečišćenje okoliša pa se neosnovano obveza plaćanja ekološke pristojbe vezuje uz boravak građana u svojstvu turista«.
Nakon sedam godina
U obrazloženju presude, sud je, uz ostalo naveo kako odredbe Zakona o zaštiti okoliša, na koje se u Gradu pozivaju, nisu mjerodavne za donošenje odluke jer zakon ne propisuje uvođenje ekološke pristojbe niti daje ovlaštenje jedinici lokalne samouprave za njezino uvođenje. Ističe se i da odluka nije suglasna sa Zakonom o šumama jer lokalna samouprava, prema ovom zakonu, ne može uvesti obvezu plaćanja pristojbe koja bi se prikupljala radi »oplemljenjivanja i turističke valorizacije šuma uvođenjem cijelog niza elemenata šumske i perivojne arhitekture«. Sedam godina nakon što je odluka donijeta i stavljena van uporabe, sudski je, dakle, definirano kako lokalna samouprava ne može uvesti ekološku pristojbu po noćenju turista.
U Gradu Malom Lošinju pojasnili su da je Gradsko vijeće na sjednici održanoj 26. svibnja 2006. raspravljalo i donijelo Odluku o uvođenju ekološke pristojbe te je ona donijeta na isti način i po primjeru drugih priobalnih jedinica lokalne samouprave poput Krka, Baške i Punta.
Sanacija šume
– Ideja Odluke bila je da je obveznik plaćanja pristojbe turist, stariji od 12 godina, koji na području Grada koristi usluge noćenja u kategoriziranom i nekategoriziranom smještaju. Pristojba bi se koristila za unapređenje stanja okoliša, prvenstveno oplemenjivanje i turističku valorizaciju šuma, uvođenjem niza elemenata šumske i perivojne arhitekture sukladno godišnjem Programu koji bi, na prijedlog Turističke zajednice i tadašnjeg poglavarstva, usvojilo Gradsko vijeće.
Što dalje?
Lošinjani su, tako, presudom suda ostali bez mogućnosti da na ovaj način dođu do sredstava za uređenje šumskih područja. Međutim, ostaje vidjeti što će biti s onim jedinicama lokalne samouprave koja po turističkom noćenju ekološku pristojbu naplaćuju već godinama i tako prikupljena sredstva ulažu u uređenje grada, plaža i ostalog.
