STARA SUŠICA  Daleke 1764. godine po nalogu tadašnje carice Marije Terezije u Staroj Sušici, mjestašcu smještenom nedaleko od Ravne Gore neposredno uz Karolinu, prometnicu koja je vezala kontinent s Hrvatskim primorjem, s radom je počela velika staklarna, jedna od prvih u Hrvatskoj.

Da bi se staklo uopće moglo proizvoditi u Gorskom kotaru trebali su zanatlije i znalci koji to umiju raditi pa je u želji što uspješnijeg rada Marija Terezija prema Staroj Sušici uputila majstore iz Češke koju su u Staru Sušicu prispjeli sa svojim obiteljima.

74 muškarca i 71 ženu vodio je majstor Anton Holub, a marljivi Česi od te su godine ne samo pokrenuli proizvodnju stakla, već u Gorski kotar donijeli običaje, navade i tradiciju Čeha. 

  Obrtnici iz Češke

Dolazak te oveće skupine čeških obitelji obilježen je jučer u Staroj Sušici, nedaleko od lokacije na kojoj je djelovala staklarna, otvaranjem prigodne info table i prigodnom svečanošću kojoj je uz domaćine nazočilo i stotinjak članova Društva »Češka beseda« iz Rijeke, Daruvara i Zagreba.

Ovo pažnje vrijedno prisjećanje organizirano je u okviru turističke priredbe Festival starina »Iz bakine škrinjice« kojeg već petu godinu za redom organiziraju Udruga »Plodovi gorja« i TZO Ravna Gora, a sve okupljene glazbom su najprije pozdravili članovi Puhačkog orkestra KUD-a »Sloga«, potom im se obratio Damir Kordiš, predsjednik Mjesnog odbora Stara Sušica, a podatke o danima pred 250 godina iznjela je Sanja Adlešić iz TZO Ravna Gora naglasivši kako su tu skupinu Čeha činili majstori različitih vrsta – staklari, tesari, mlinari, kovači, stolari, remenari, bačvari, krojači, lončari…

U staklarni je uposleno bilo pedesetak ljudi, a dio njih ostao je u Ravnoj Gori i nakon što je, pedeset godina kasnije, staklana stala s radom. Vidi se to i iz nekih današnjih prezimena kao što su Brelih, Kratofil, Leš ili Sveticki., rekla je Adlešić, a čast otvaranja info table pripala je ravnogorskom načelniku Anđelku Florijanu koji je naglasio kako mu je drago da je kroz turističku priredbu »Iz bakine škrinjice« oživljeno sjećanje na jedan značajan dio povijesti ovog kraja. 

  Prisjećanje na prošlost

Nakon male svečanosti uz most u Staroj Sušici druženje je preseljeno u ravnogorski Dom kulture gdje je održan sajam starina, domaćih proizvoda i suvenira, moglo se vidjeti izložbe tradicijskih ručnih radova, tradicijskih jela i slastica, a oni koji su željeli saznati nešto više mogli su to učiniti sudjelovanjem u različitim tradicijskim radionicama – pletenje vune, kačkanje, štrikanje, dijalektalna radionica, kućna apoteka, eko radionica. Naravno, sve skupa bilo je praćeno i prigodnim programom tijekom kojeg su uz ravnogorske izvođače nastupili i članovi »Češke besede« te Trio Gorani. 

   Blažica Sveticki, idejna začetnica cjelokupnog Festivala starina »Iz bakine škrinjice« naglasila je kako je obilježavanje dva i pol stoljeća od osnivanja staklarne u Staroj Sušici predložio mr. Emil Crnković, proučavatelj goranske povijesti: »Nakon što nam je skrenuo pažnju na tu značajnu obljetnicu malo smo zakopali po povijesti i kontaktirali predstavnike Čeha u Hrvatskoj te napravili jedno lijepo prisjećanje na prošlost što i jest cilj našeg Festivala starina »Iz bakine škrinjice«. Da bismo obilježili doprinos Čeha razvoju ovog kraja u Staroj Sušici postavili smo info tablu na kojoj je uz podatke o dolasku Čeha i početku rada staklane moguće nači i niz drugih informacija vezanih uz gradnju Karoline te dvorcu i crkvi u Staroj Sušici, kao i svemu što taj dio ravnogorskog područja nudi turistu. Uz to i niz drugih zbivanja vezali smo uz povijest izrade stakla na našem području pa je tako Društvo Naša djeca iz Ravne Gore organiziralo kreativnu radionicu »Oslikavanje stakla«, Udruga umirovljenika priredila je izložbu »Stari servisi i staklenina«, a sljedećeg vikenda, točnije 23. svibnja Udruga mladih »Mataferč’k« iz Ravne Gore priredit će u 16.30 u ravnogorskoj knjižnici kreativnu radionicu »Oslikavanje staklom«.

Nastojat ćemo i ubuduće raditi na ovaj način jer je očigledno da prisjećanje na ovakve događaje puno znači ljudima našeg kraja, a isto tako može se itekako osmisliti u turističke svrhe«, rekla je Sveticki.