»Žalosno je da, umjesto da se borimo za poboljšanje sadašnjeg zakonskog akta koji se itekako može unaprijediti, mi moramo energiju trošiti na borbu da bismo zadržali postojeći akt. Svakako je tragično i to da prijedlog novog Zakona sto posto odbija ulagače koji su se posljednjih nekoliko godina, baš zbog pogodnosti »brdskog« zakona, počeli javljati, ističe Mufić.

  Blokiran razvoj

Prema toj Odluci potpisanoj od strane tadašnje predsjednice Vlade RH Jadranke Kosor, hrvatske su lokalne samouprave prema stupnju razvijenosti podijeljene u pet područja od kojih pravo na državnu pomoć imaju samo prva dva, dok sve one koje se nalaze od trećeg do petog stupnja razvijenosti nemaju pravo na tu pomoć.

A u ta tri stupnja je svih devet goranskih općina i gradova – u trećoj Brod Moravice, Čabar, Mrkopalj i Vrbovsko, u četvrtoj Delnice, Lokve, Ravna Gora i Skrad te u petoj, onoj najrazvijenijoj, Fužine.

Ovakva raspodjela, ističe Mufić, ne odgovara stvarnosti i bude li vrijedila pri primjeni novog Zakona o regionalnom razvoju čiji je nacrt proslijeđen lokalnim samoupravama, gurnut će Gorski kotar u siromaštvo kakvo dugo nije doživio: 

Neshvatljivo je da kriteriji tog Zakona o regionalnom razvoju ne poštuju karakteristike Gorskog kotara i ostalih brdskih područja Hrvatske, a to znači nadmorsku visinu, klimatske prilike, teško demografsko stanje, starost stanovništva i iznimno slabu naseljenosti.

Kako se indeks razvijenosti uopće mogao izrađivati bez tih elemenata? Kako se procjena o Gorskom kotaru može donositi bez činjenice da je ovdje bitno smanjena mogućnost proizvodnje u određenom dijelu godine?

Kako je moguće taj indeks stvarati bez osvrta na činjenicu da broj ljudi drastično pada iz popisa u popis pa je tako, primjerice, u Vrbovskom u razdoblju od 2001. do 2011. godine izgubljeno više od 1000 stanovnika, odnosno s nekadašnjih 6.047 pali smo na 5.079 stanovnika! A broj nezaposlenih u ovom je trenutku 450. Tko za ovakvo stanje uopće i po kojim kriterijima može tvrditi da smo – razvijena sredina! 

  Traženja EU

Najgore je to što novi prijedlog nama uzima puno, a državi daje jako malo. S ukupnom svotom sredstava koje će po toj novoj odredbi ubirati na području Gorskog kotara, država će godišnje biti bogatija za nekih 20 milijuna kuna – a to je za državni proračun zaista sitnica – dok ćemo mi biti dovedeni na rub propasti.

Da bi stanje bilo jasnije, treba reći da su koristi od »brdskog« zakona bile vezane ponajprije uz odluku države da dio poreza na dohodak ne uzima brdskim općinama i gradovima, već im ga ostavlja kao prihod koji mogu koristiti za razvoj svoje sredine. Konkretno, od ukupne količine tog poreza državi nije kao ranije išlo 90 posto, a Županiji 10 posto jer se država odrekla 35 posto ostavivši ih lokalnoj samoupravi. 

   Iako ni to nije puno, tih 35 posto svim je goranskim općinama i gradovima značilo jako puno i izračunamo li, primjerice, gubitak te svote sredstava za Vrbovsko u 2012. godini, to bi iznosilo 3 milijuna 443. 000 kuna što je dramatičan pad. Mi smo za ovu godinu planirali kredit od 1,6 milijuna kuna, a sljedeće dodatni od 3 milijuna kuna te tim novcima krenuti u razne poslove vezane uz komunalni otpad i komunalnu infrastrukturu.

No, u podizanje novog kredita sada ne želimo ući jer ga uz ovaj prijedlog zakona sigurno ne bismo mogli vraćati. A bez kredita nema jačih ulaganja u infrastrukturu. S druge strane, paradoks je da se od nas nakon ulaska u EU traži daleko veći standard na komunalnom području.

Dakle, s jedne nam strane EU postavlja zaista visoke standarde i traži ulaganja, a s druge nam strane vlastita država to onemogućava i reže prihode koji nju sigurno neće obogatiti, ali će nas sigurno potpuno osiromašiti, govori Mufić, dodajući kako se svi goranski čelnici moraju ujediniti te uz pomoć saborskih zastupnika Primorsko-goranske županije i same Županije stvoriti prijedlog izmjena i nastojati učiniti sve kako bi bio promijenjen prijedlog Nacrta novog Zakona o regionalnom razvoju jer u suprotnom će Gorski kotar ući u krizu nesagledivih posljedica.