To bi se moglo ulaskom u EU dogoditi i Čabru, dok bi Brod Moravice, Fužine, Lokve, Mrkopalj i Skrad prestali biti općine
DELNICE Sve češći primjeri raznoraznih analiza ustrojstva lokalne samouprave u Hrvatskoj svojevrsna su priprema za ono što Hrvatsku nedvojbeno čeka uz čin ulaska u EU – preustroj sadašnjeg, po mnogima, preskupog sustava lokalne samouprave koji čini 429 općina, 126 gradova i 20 županija. Broj uposlenih u tijelima tih jedinica lokalne samouprave smatraju mnogi, prevelik je, a ako mu se dodaju brojni činovnici (njih čak 60. 000!) uposlenih u državnim službama, onda je jasno da se iz proračunskih sredstava diljem Hrvatske osigurava plaća za jedan veći hrvatski grad!
Zagrebačka studija
Dakle, postoje mišljenja da bi se umjesto brojčanog određenja, kriterije o statusu općina i gradova trebalo vezati uz čisto ekonomske kriterije. Odnosno, ako neka općina ima dovoljno prihoda za opstanak i rad, zašto joj braniti postojanje. Na tom bi argumentu, dojam je, pravo svog opstanka trebale graditi goranske lokalne samouprave trudeći se da, prije ulaska Hrvatske u EU, i same stvore što kvalitetnije uvjete rada te dokažu kako ne samo imaju pravo na opstanak, već će njihovo postojanje biti i na korist ljudima koji žive na njihovom području.
Napredak malenih
Izneseni kriteriji na goranskom bi području od devet goranskih lokalnih samouprava (tri grada i šest općina) promjene donijeli u njih osam, a status kakav ima i sada zadržala bi jedino Općina Ravna Gora koja po broju stanovnika ispunjava uvjet od najmanje 2.000 žitelja. Svi ostali bili bi zahvaćeni promjenama. Zbog premalog broja stanovnika Čabar, Delnice i Vrbovsko izgubili bi status grada i postali općine, a Brod Moravice, Fužine, Lokve, Mrkopalj i Skrad prestali bi biti općine i morali bi ili biti priključeni nekom većem (Delnice?) ili se udružiti po nekom drugom kriteriju. Takav scenarij zasigurno bi doveo do smanjenja, i to znatnog, broja uposlenih čime bi novostvorenim lokalnim samoupravama svakako bilo lakše osiguravati sredstva za rad. No, vrlo je upitno bi li to donijelo efikasniji i kvalitetniji rad novih lokalnih samouprava.
Naime, goranska iskustva pokazuju da je nakon preustroja iz 1993. godine u manjim goranskim sredinama, točnije nekadašnjim Mjesnim zajednicama velike Općine Delnice, danas samostalnim općinama (Brod Moravice, Fužine, Lokve, Mrkopalj, Skrad i Ravna Gora) ostvaren itekako uočljiv napredak, posebno na području izgradnje i uređenja komunalne infrastrukture, pa je nelogično ići u promjene sustava koji je donio očigledan napredak. Istina, nepobitna je činjenica i to da u nekima od današnjih devet goranskih lokalnih samouprava zaista ima previše zaposlenih, ali to je problem koji će, kad ih pritisne financijska besparica, biti prisiljeni rješavati sami jer neki jednostavno neće moći plaćati toliki broj uposlenika.
