Od prvog dana bilo je interesa za pojedine nekretnine, ali i »Jadran« u cjelini. U zadnje vrijeme »Jadran« su posjetili predstavnici poljske grupacije »Satoria«, Goran Štrok sa suradnicima, predstavnici »Zagrebačke banke« s potencijalnim investitorima
CRIKVENICA Priča sa stečajem »Jadrana« je uspješno završena. Nekoliko dana nakon završetka stečaja razgovarali smo sa stečajnom upraviteljicom Marijom Ružić koja je najupućenija u sve što se događalo tijekom tri i pol godine borbe za opstanak crikveničke hotelske kuće i radnih mjesta.
Kako vam je izgledala situacija u »Jadranu« kad ste tek došli kao stečajna upraviteljica? Jeste li vjerovali da ćete uspjeti izvući Jadran s ruba propasti?– Stečajni postupak u »Jadranu« započeo je na samom početku turističke sezone 2010. godine. U tom trenutku trebalo je pored svih obveza koje nalaže Stečajni zakon uvjeriti turističke agencije da nastave poslovati s »Jadranom«, a dobavljače da isporučuju proizvode i usluge kako se ugostiteljsko turistička djelatnost ne bi ugasila. U ovom poslu svesrdno mi je pomogla kolegica Ombretta Belić Ilijašić, stečajna upraviteljica, ali i dugogodišnji rukovoditelj u značajnim turističkim tvrtkama. Ona je na početku stečaja preuzela rukovođenje djelatnosti, tako da sam se ja mogla posvetiti raznim drugim problemima koji su se gomilali u »Jadranu« najmanje 13 godina unatrag.
Ideja o cijepanju Jadrana
Odmah na kraju 2010. godine, a na temelju financijskih pokazatelja poslovanja bilo je jasno da je »Jadran« ozbiljna kompanija koja može imati budućnost.U iduće tri godine stečaja ostvareni su rezultati koji nisu zanemarivi. Pored toga što su sve obveze tijekom stečaja prema dobavljačima, radnicima, lokalnim i državnim tijelima podmirene bez dana zakašnjenja, ostvarena je dobit iz poslovanja u visini od 10,5 milijuna kuna. Cjelokupni iznos ostvarene dobiti isplaćen je tijekom i na kraju stečaja vjerovnicima stečajnog dužnika – radnicima.
– Mogu sa zadovoljstvom izjaviti da su svi zaposleni tijekom stečaja, a bilo ih je do 450, besprijekorno radili poslove koji su im povjereni. Za svoj rad dobivali su plaću ne nižu od zakonom propisane odnosno u granicama prosjeka djelatnosti ugostiteljstva i turizma.
Kad vam je bilo najteže? Jeste li u nekom trenutku pomislili da Jadran neće opstati?– Obavljanje svakog posla, pa tako i vođenje »Jadrana« u stečaju zahtijeva znanje, upornost, viziju, poticanje svih suradnika na kvalitetan rad. Naravno da je u tom poslu bilo i momenata kad si čovjek pomisli »a što to meni treba«.
Je li bilo interesa da se »Jadran« rascjepka?– Da, negdje na početku stečaja pojavila se ideja da se »Jadran« rascjepka na nekoliko dijelova. Ta ideja brzo je nestala kad se shvatilo da bi prema postojećim propisima bilo gotovo nemoguće provesti podjelu, kako u dijelu koji se odnosi na obveze dužnika, tako i u dijelu koji se odnosi na imovinu. Naime, utvrđeno je da na pojedinim atraktivnim lokacijama, npr. Kačjak, postoji isprepleten režim vlasništva gdje se kao vlasnik pojavljuje »Jadran«, Republika Hrvatska, ali i fizičke osobe. Kod takvog stanja stvari, ta ideja nije mogla zaživjeti.
Sezona u plusu kao spas
Neovisno o činjenici što je stečajni postupak završio tako da je »Jadran« sačuvan kao cjelina, da su brojni imovinsko pravni odnosi riješeni, da se na transakcijskim računima »Jadrana« po završetku stečajnog postupka nalaze značajna sredstva za pripremu turističke sezone 2014. godine, još uvijek postoje sudski i ostali postupci koje treba dovršiti. Naravno, dioničari moraju u skoroj budućnosti donijeti i strateški bitne odluke za razvoj svih segmenata kompanije.
U kojem trenutku ste osjetili ili bar naslutili da će »Jadran« izaći iz stečaja na zadovoljstvo radnika i Crikvenice?– Često se zaboravlja da su u stečajnom postupku najvažniji vjerovnici i njihove odluke. U ovom slučaju najveći vjerovnici, a poglavito Ministarstvo financija, shvatilo je da bi bila šteta likvidirati poslovni subjekt koji u stečaju pozitivno posluje, ali u kojem su nagomilani imovinsko pravni problemi, neriješena imovinska pitanja iz godina davno prije pretvorbe, a pogotovo nakon pretvorbe. Stoga je Skupština vjerovnika, pored odluke o nastavku djelatnosti, donijela odluku da se sastavi stečajni plan prema kojem će »Jadran« ostati organizacijska i funkcionalna cjelina. Sama izrada stečajnog plana nije predstavljala problem nakon što su donesene ključne odluke Vlade Republike Hrvatske, kad se preko 400 radnika – vjerovnika »Jadrana« odreklo prava na odvojeno namirenje zajedno s »Erste bankom«, Gradom Crikvenicom i još nekim subjektima.Naravno, i u tom poslu bilo je puno prepreka, ali se i u ovom slučaju pokazalo da uporan rad svih, radnika u »Jadranu« i svih zainteresiranih subjekata može polučiti dobar rezultat. U tome je svoj veliki doprinos dala stečajna sutkinja Vera Jelenović, članovi odbora vjerovnika te predstavnici Republike Hrvatske u skupštini vjerovnika, kao i ministar financija Slavko Linić.
Može li se reći tko je sve iskazivao interes za kupnju »Jadrana« dok je još trajao stečaj?– Od prvog dana bilo je interesa za pojedine nekretnine, ali i »Jadran« u cjelini. U zadnje vrijeme »Jadran« su posjetili predstavnici poljske grupacije »Satoria«, Goran Štrok sa suradnicima, predstavnici »Zagrebačke banke« s potencijalnim investitorima.
Što se može općenito učiniti u Hrvatskoj da se stečajevi ubrzaju?– Općenito uzevši, stečajni postupci koji se provode nad trgovačkim društvima osnovanim pred više desetaka godina dugo traju jer su ta društva bremenita neriješenim imovinskim i dužničko vjerovničkim problemima koje tijekom stečaja treba riješiti. Na pojedine odluke, da bi postale pravomoćne, čeka se dugi niz godina u kojem razdoblju se imovina ne može izlagati prodaji, odnosno unovčiti. Uz to, od 2008. godine kad je Hrvatsku zahvatila recesija i depresija interes za kupnjom imovine potpuno je opao, a vjerovnici inzistiraju da se imovina izlaže prodaji po procijenjenim vrijednostima i to višekratno, bez obzira što interesa nema.
