CRIKVENICA » Može li crikveničko arheološko nalazište Igralište postati turistička atrakcija? Sudeći prema idejnom rješenju arheološkog parka Ad Turres, može. Idejno rješenje predstavio je autor Željko Kovačić koji potpisuje i Muzej krapinskih neandertalaca. Prema njegovoj viziji, park bi se prostirao od lokacije na kojoj se nalazila rimska keramičarska radionica pa preko pomoćnog nogometnog igrališta sve do napuštene hale u kojoj bi se smjestio muzej. Tako bi bivša stolarija postala hram kulture u kojem bi se izložili predmeti nađeni na nalazištu. U kompleks bi se ulazilo kroz dva ulaza. Pješaci bi stizali preko šetnice uz Dubračinu, a sjeverno od dvorane bi se uredilo parkiralište za automobile i autobuse odakle bi ulazili »motorizirani« gosti. Park bi pokrivale dvije kule od drveta i kamena. 

 Život u rimsko doba

U rimsko doba su služile za obranu, a sutra bi služile kao vidikovci s kojih bi pogled pucao na cijeli kompleks. Od peći rekonstruirane prošle godine protezala bi se cesta prema Vinodolskoj dolini koja bi dijelila park na istočni i zapadni dio. Cesta bi ustvari dijelila postojeće pomoćno nogometno igralište na dva dijela. Istočni dio bio bi rezerviran za manifestacije poput Dana Ad Turresa, dok bi se u zapadnom smjestile radionice u kojima bi se demonstriralo kako i što su sve stari Rimljani proizvodili u Crikvenici na kraju prvog i početkom drugog stoljeća. Cilj parka bi bio dočarati običnom posjetitelju život u rimsko doba. Ne samo u Crikvenici, već općenito za rimske civilizacije. Park bi sadržavao i ugostiteljski objekt i prigodnu suvenirnicu. Problem voda koje gotovo devet mjeseci prijete rimskim pećima riješio bi se natkrivanjem nalazišta. 

  Kustosica Grada Crikvenice Tea Rosić je na predstavljaju idejnog rješenja parka podsjetila da su istraživanja nalazišta startala 2006. godine te da je čitav prostor površine 15 do 20 tisuća kvadrata proglašen zaštićenim kulturnim dobrom Republike Hrvatske. Crikvenica je imala sreću da je glina konzervirala nalazište, istaknula je kustosica Rosić te podsjetila da je nađeno šest rimskih peći, od čega su četiri dobro očuvane. Prilikom istraživanja je nađeno 32 tone keramike, među njima i 11 tipova amfora. Jedna od njih, amfora ravnog dna, nazvana je po Crikvenici. Izrađena je replika rimske keramičarske peći iz koje su izašli sasvim lijepi primjerci amfora. Zamišljeno je da bi se u budućnosti kroz radionice keramike educirala djeca. 

 U igri tri opcije

– Rezultati istraživanja lokaliteta temeljito su izmijenili naša dotadašnja saznanja o povijesti Crikvenice, istaknula je kustosica Rosić. 

  Damir Gašparović iz crikveničke gradske uprave Crikvenice je podsjetio da je arheologija bila ključna za osnivanje Muzeja Grada Crikvenice. Da u Crikvenici nije osnovan muzej, artefakti bi završili u najbližem muzeju. Govoreći o budućnosti nalazišta, Gašparović je istaknuo da su u igri tri opcije. Jedna je zatrpavanje nalazišta, što je najmanje popularno. Druga je premještanje na drugu lokaciju, a treća prezentacija na mjestu pronalaska. Nakon toliko uloženog truda i sredstava, teško je vjerovati da je budućnost u zatrpavanju, rekao je Gašparović, iznijevši podatak o uloženih šest milijuna kuna od strane Grada Crikvenice, Ministarstva kulture i Primorsko-goranske županije.