CRES – Za ovogodišnju Noć muzeja Creski muzej je svojim posjetiteljima ponudio dvije gostujuće izložbe i predstavljanje knjige. Večer je započela otvaranjem izložbe Lošinjskog muzeja “Josip Antun Kraljić i djelovanje Družbe sv. Ćirila i Metoda za Istru u Malom Lošinju”  autorice Marijane Dlačić. Nakon pozdrava ravnateljice Jelene Dunato, učitelja i književnika Kraljića te njegovo djelovanje predstavio je Josip Pope, ravnatelj OŠ Frane Petrića, a izložbu je proglasio otvorenom gradonačelnik Kristijan Jurjako.

– Suradnja i zajedništvo donose uspjeh, stoga me veseli ova prva suradnja Creskog i Lošinjskog muzeja, kao što već lijepo surađuju gradovi Cres i Mali Lošinj, rekao je Jurjako.

Nakon što je publika razgledala prvi postav, otvorena je izložba fotografija Foto kluba Lošinj pod nazivom „Fiat Lux – Fauna u fokusu“. Fotografije i rad Kluba predstavio je fotograf Nadir Mavrović.

– Svi mi vidimo životinje u našem okruženju, na našem otočju, ali ih je teško fotografirati u njihovom ambijentu, u njihovoj ljepoti. Potrudili smo se kvalitetno obraditi tu temu, a publika će prosuditi koliko smo uspjeli. Imamo izuzetno lijepe fotografije, napravljene sa srcem i entuzijazmom koji pokreće naš klub, rekao je Mavrović.

Na kraju je pred brojnom publikom predstavljena monografija “Stara creska jezgra i gradska kuća” više kustosice Creskog muzeja Inge Solis. Uvodno je ravnateljica Dunato obrazložila da u Cresu ima niz značajnih palača i drugih zgrada koje su poznate i uočljive te stoga zaštićene od propadanja.

– Međutim, pučka arhitektura nema tu sreću jer je često oku laika nezamjetljiva. Ako imamo stotinu kuća u staroj jezgri koje možda izgledaju isto, što će nekome značiti ako jedna od njih nestane, ako se sruši zbog neodržavanja, ako se devastira ili pregradi, ako se njezin izgled promijeni? Za pučku arhitekturu je bitno da je vezana uz tlo, uz kulturu i način života iz kojeg je ponikla. Ona je u prvom redu utilitarna i gradili su je ljudi koji su u njoj živjeli te su pazili, zbog štedljivosti i zbog nedostatka prostora, da svaki element arhitekture bude koristan. Stoga danas, kada promatramo pučku arhitekturu, možemo zaključiti i kako su ti ljudi živjeli. Upravo zbog toga treba o njoj pisati, treba je istraživati i treba ljude učiti koja je njezina vrijednost, da ne bi nestala, da je ne bismo previdjeli i da ostane zaštićena, rekla je Dunato.

Autorica Solis je kroz fotografije i predavanje istaknula vrijednost gradskog prostora kao cjeline te objasnila postanak i razvoj tipične creske gradske kuće. Karakteristika stare creske jezgre su uličice koje se mjestimično šire u dvore i tako stvaraju zanimljiva urbanistička rješenja, objasnila je kustosica Solis. Ukazujući na vrijednost creskog arhitektonskog prostora i na njegovo mjesto u okviru mediteranskog kulturnog kruga i autorica je naglasila potrebu njegovog očuvanja. Odnos prema ambijentu stare jezgre ovisi, prije svega, o nama koji smo taj prostor dobili u naslijeđe i koji ga i dalje nastanjujemo, smatra Inge Solis.