Mesopust

ČITANJE ŽITKA Memu nisu pomogli ni najbolji odvjetnici

Franjo Deranja

Foto Franjo Deranja

Foto Franjo Deranja

Novljanski mesopust osuđen je na najstrožu kaznu: današnje spaljivanje. Opširnu optužnicu, »žitak«, napisao je na novljanskoj čakavštini i u tradicijskom stihu osmercu Velibor Topolovec



U središtu Novog Vinodolskog u utorak poslijepodne velika parnica na otvorenom, u nazočnosti novljanskoga puka, prijatelja i posjetitelja iz okolice: naočigled svih zainteresiranih promatrača, u velikom i objektivno vođenom procesu, osuđen je krivac za sve nedaće tijekom proteklih godinu dana, novljanski mesopust Memo.


Nisu mu pomogle ni najbolje tajne veze i poznanstva, najbolji pravni savjetnici, a ni onaj vrsni i prema nekim informacijama najskuplji, a to ujedno znači najkorumpiraniji odvjetnik na sceni, u samoj parnici. Novljanski mesopust Memo, kako mu je ove godine ime, osuđen je na najstrožu kaznu: na spaljivanje što će se dogoditi u srijedu.


U parnici, uz čitanje opširne optužnice, »žitka«, koji je napisao u novljanskoj čakavštini i u tradicijskom stihu osmercu Velibor Topolovec, a koju je optužnicu zastupao Ronald Žanić, kao »auditor« (tužitelj). Na drugoj strani, kao odvjetnik bio je odvjetnik Dario Stošić. Ishod parnice uvijek je isti i unaprijed poznat, pa je tako bilo i ovaj put.




Novljani znaju tko je odgovoran, tko je krivac, pa se tako – naravno, u primjeru njihovoga mesopusta – dobilo malo svjetla i zrno nade da je borba protiv korupcije, kriminala, klijentelizma, pa i najobičnijeg lopovluka, ipak moguća i ipak ima smisla!? Makar samo u mesopusnoj parodiji naše stvarnosti!


I u utorak se, kao i prethodna dva dana, zaigralo veliko novljansko narodno kolo, i to prije i poslije čitanja optužnice mesopustu, »žitka«. To je posljednje mesopusno kolo u godini, iako ga


Novljani zaigraju i kasnije tijekom mnogih prigoda tijekom godine, ali mesopust je jedan jedini i jednom u godini.


Poznato je da se u Novom Vinodolskom zdušno njeguju ovi prastari narodni običaji koji su proglašeni i zaštićenim nematerijalnim kulturnim dobrom Republike Hrvatske, a da je u obiteljskim kućama više od tri stotine muških i ženskih nošnji. Upravo to folklorno nasljeđe Novljana, narodno kolo i nošnja, junačke i domoljubne pjesme, sopile, čitav kalendar događaja, bili su predmet istraživanja muzikologa i melografa, etnologa te etnomuzikologa, posebice onih koji su čitav svoj život – poput Ivana Matetića Ronjgova i Dušana Prašelja – posvetili istraživanju ostavštine povezane uz primorsko-istarsku ljestvicu.


U mesopusnim običajima su sudjelovali i mnogi mladi, pa tako i najmlađi mesopustari koji su svojemu mesopustu, također čovjeku od slame, dali ime primjereno njihovim aktualnostima i onome što ispunjava njihovu svakodnevicu, a to je ove godine – Tablet.