Nova turistička ponuda

Brendiranje Dobrinja – grad cvijeća, kulture i glagoljaštva

Mladen Trinajstić

Kamenim vazama punim cvijeća stvara se kod gostiju osjećaj da ulaze u muzej cvijeća, a višejezično besplatno vođenje omogućit će bolje upoznavanje bogate povijesti tog grada-kaštela 



DOBRINJ Turističku ponudu Dobrinja ali i ukupnu sliku koju to kulturno-povijesnim znamenitostima prebogato mjesto nudi svojim posjetiteljima uskoro će obogatiti novi sadržaji. Dva projekta dobrinjske lokalne uprave u čijoj su operacionalizaciji pomagali i predstavnici TZO Dobrinj ovih bi dana trebali i službeno zaživjeti, najavio nam je Boris Latinović, direktor Turističkog ureda dobrinjskog TZ-a. Prvi među njima pod nazivom »Dobrinj cvjetni grad« pokrenut je prije pune četiri godine.


Cilj projekta nastojanje je spajanja privatnog i javnog prostora u jedinstvenu, oku ugodnu ambijentalnu cjelinu. Želju da cijelo povijesno središte Dobrinja uljepšamo, ošarenimo i oplemenimo cvijećem zasađenim u vazama unificiranog izgleda oživotvorili smo projektom kojeg je osmislila krčka hortikulturalna stručnjakinja mr. Dobrila Kraljić.



Spomenuta dva zanimljiva projekta vezana uz valorizaciju kulturno-povijesne baštine krčkog gradića, predstavljena su prigodnim programom. Šetnjom kroz Dobrinj nazočnima je slikovito, kroz legendu i stvarnost, ukazano na bogatu povijest ovog glagoljaškog kaštela, o kojem, kao što kaže Svetko Ušalj, suvremeni izrađivač brojnih kamenih glagoljaških obilježja, govori i Listina Slavnog Dragoslava iz 1100. godine.




Na prigodnoj svečanosti, u crkvi sv. Antona otvorena je i izložba sakralne umjetnosti, kao i izložba slika Vjere Reiser, pa će, uz Galeriju Infeld, Etnografski muzej i već spomenutu glagoljaško-cvjetno-perivojsku priču, ovogodišnji posjetitelji itekako rado zalaziti u ovaj drevni grad, gdje će ih ovog ljeta dočekivati simpatična vodičkinja Mirna Majstorović



Zamisao uljepšanja mjesta cvijećem zasađenim u unificiranim kamenim vazama u tri veličine, dobila je podršku predstavnika Fonda za energetsku učinkovitost i zaštitu okoliša, u vidu pomoći od 150 tisuća kuna. 


 Zaustaviti turiste


Diljem Dobrinja ovih je dana tako postavljeno više od dvije stotine vaza sa čak 1.500 sadnica cvijeća, ljetnica prilagođenih ovom godišnjem dobu, naglasio je Latinović. O dobrom dijelu nasada skrbit će sami građani, dok će o bilju postavljenom na javnim površinama brinuti komunalna tvrtka Komun.


Cvijeće će s vremenom biti zamijenjeno i dopunjeno novim biljem prilagođenim drugim godišnjim dobima. Vjerujem da će posjetitelji Dobrinja prilikom dolaska u mjesto steći osjećaj na koji smo ciljali – da ulaze cvjetni grad, »muzej cvijeća« u što bi se nastavkom provedbe projekta najveće središte centralnog dijela otoka Krka trebalo pretvoriti. 


Drugi novitet nazvan je »Dobrinj, grad kulture i glagoljaštva«, a odnosi se na nastojanja boljeg i cjelovitijeg informiranja posjetitelja o dugoj i bogatoj povijesti tog krčkog grada-kaštela. 


– Svjesni činjenice da Dobrinj brojni posjetitelji i izletnici najčešće tek brzinski obilaze i razgledaju, dijelom i zbog nepostojanja dovoljno dobre turističko-informativne infrastrukture, pokrenuli smo sustav organiziranog, višejezičnog besplatnog vođenja posjetitelja Dobrinjem. 


 Lokalne priče i legende


Organizirane će ture kretati iz Etnografskog muzeja svakodnevno u 10.30 sati te od 19, odnosno 20 sati.


Vođeni obučenim vodičem posjetitelji Dobrinja imat će prigodu razgledati sve najvažnije i najzanimljivije povijesne lokalitete unutar samog mjesta, obići crkvu, sakralnu i etnografsku zbirku, ali i neke galerijske odnosno izložbene prostore po kojima je Dobrinj već postao prepoznatljiv.


Tijekom obilaska posjetitelji neće slušati tek suhoparne podatke već će, nastavlja Latinović, imati priliku čuti i mnoštvo zanimljivih lokalnih priča i legendi koje će im Dobrinj prikazati na drugačiji, atipičan način.


Vjerujem da će potezom iza kojeg u organizacijskom i financijskom smislu u prvom redu stoji Općina Dobrinj, mnogi prepoznati vrijednost zbog koje se isplati posjetiti ovo mjesto, lokalno središte koje dosad nažalost nije bilo na najbolji mogući način predstavljano širokom krugu turista i izletnika, zaključio je Boris Latinović.