Naš najveći problem je najljepša priroda koju nam je Bog dao, ali nemamo dovoljno plažnih kapaciteta pa nam se događa da u mjesto dođe deset tisuća turista, a kapacitet plaže je 500 ljudi, kaže Eduard Maržić
PAG Brojanje noćenja ne pokazuje pravu sliku hrvatskog turizma, već treba sagledati i kakve cijene postižemo, koliko ustvari košta boravak u smještaju u Hrvatskoj u odnosu na konkurenciju u Italiji, Francuskoj ili Španjolskoj u kolovozu.
Primjerice, u talijanskom Lido di Iesolo privatni apartman stoji 100 eura, a dvije ležanjke na plaži 50 eura. Kod nas, s druge strane, apartman stoji 50 eura. Vdimo po koliko ustvari prodajemo naše kapacitete, kazao je Eduard Maržić, predsjednik Hrvatske udruge kampova (HUK) prilikom jučerašnje glavne skupštine ove kamping udruge koja broji pedesetak članova s područja Istre, Kvarnera, zadarskog i dubrovačkog područja.
Glavna skupština je održana u kampu Šimuni gdje se okupilo dvadesetak predstavnika kampova, a na Pag je jučer popodne stiglo i 54 predstavnika najkvalitetnijih kampova Francuske, udruženih pod markom Camping Qualite, koji će, uz ostao obići i kamp Zaton u Zadru, kao i krčki kamp Bor.
Jednostavnija procedura
Predsjednik udruge je tako, govoreći o zaradi na hrvatskoj obali u odnosu na konkurenciju, kazao kako već godinama upozorava na niske cijene koje se u Hrvatskoj uspijavaju postići. Tako jedan kamp od 10.000 mjesta u Sjevernoj Italiji godišnje ima tri puta veći prihod od kampa istog kapaciteta u Hrvatskoj.
Zimi nitko ne radi
Maržić je kazao i kako je jedan od problema kampinga u Hrvatskoj taj što nema kampova koji rade tijekom cijele godine. Njegov kamp Šimuni, rekao je, jedini radi svih 12 mjeseci u godini, a događa se da gosti dođu i žele promijeniti destinaciju, međutim nemaju kamo pa se vraćaju svojim kućama. Stoga bi se, smatra, s Ministarstvom turizma trebalo dogovoriti dežurne kampove, odnosno pružiti potporu onima koji bi bili spremni raditi i kroz zimske mjesece. Potencijala ima, jer Europljani svoje kampere, često vrijedne i više od 100.000 eura, voze i tijekom zime, posjećujući gradove i razne atrakcije, nevezano za sezonu kupanja i sunčanja. Međutim, u Hrvatskoj se kampovi zatvaraju u listopadu i odriču onoga što bi se moglo zaraditi i tijekom zime.
– Mi smo se odrekli ovog potencijala, a kamping gosti tijekom zime ne žele doći u Hrvatsku jer znaju da nitko ne radi, istaknuo je predsjednik HUK-a pojasnivši kako bi na obali svakih 100 do 150 kilometara trebao biti dežuran jedan kamp ili barem dio kampa.
Na skupu je bilo govora i o aktualnom Zakonu o turističkom zemljištu koji će, smatraju u udruzi, donijeti dodatna opterećenja kampovima. Dodatni namet novi je udar na profitabilnost. Ukoliko se želi poticati razvoj kampova, onima koji imaju investicijske planove i žele ulagati trebalo bi pomoći na način da ih se oslobodi ovog nameta, smatraju u HUK-u. Jer konkurencija naveliko ulaže u grijane bazene, wellnesse i sličnu dodatnu ponudu unutar kampova, dok se u Hrvatskoj mnogi bore s uređenjem parcela i sanitarnih čvorova.
Nakon jučerašnje Glavne skupštine HUK-a, danas je na redu rasprava o problematici kampova u sezoni 2012., kao i trendovima kampinga u Europi.
