Porazni podaci

BIJELA KUGA Lika u samo sedam godina izgubila šest tisuća ljudi

Dorotea Prpić

Najveći pad broja stanovnika među gradovima bilježi Senj / NL arhiva

Najveći pad broja stanovnika među gradovima bilježi Senj / NL arhiva

Ličko-senjska županija je nerazvijeno i neperspektivno gospodarsko okružje, ima visok postotak starog stanovništva iznad 65 godina, a odlazi mnogo mladih radnoaktivnih stanovnika



SENJ  Podaci po gradovima i općinama koje je nedavno objavio Državni zavod za statistiku kojima se procjenjuje broj stanovnika koncem 2018. godine, za Ličko-senjsku županiju su poražavajući. Od posljednjeg popisa stanovnika 2011. godine županija je izgubila 6.093 stanovnika i gotovo sve sredine u županiji bilježe smanjenje broja stanovnika osim grada Novalje.


Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine, Ličko-senjska županija imala je 50.927 stanovnika, a koncem 2018. godine procijenjeno je da ih ima 44.834, što je 6.093 stanovnika manje ili 11,96 posto manje. Doslovno bijela kuga.


Samo Novalja u plusu


U odnosu na zadnji popis stanovništva iz 2011. godine, grad Gospić je koncem 2018. godine imao 11.826 stanovnika ili 7,2 % manje, Otočac 8.942 stanovnika, odnosno 826 stanovnika ili 8,5 % manje. Novalja je jedina u plusu sa 367 stanovnika više i koncem 2018. godine imala je 4.030 stanovnika, što je za 10,9 posto više u odnosu na zadnji popis stanovništva. Najveći pad broja stanovnika među gradovima bilježi Senj koji u odnosu na zadnji popis ima čak 12,5 posto stanovnika manje i koncem 2018. godine imao je 6.283 stanovnika.




I stanje među općinama je alarmantno. Brinje ima 597 stanovnika manje ili minus od 18,3 posto, Donji Lapac 606 stanovnika manje ili 32,93 posto, Karlobag 848 stanovnika ili 7,5 posto manje, Lovinac 154 stanovnika manje ili 15,29 posto, Perušić 564 stanovnika manje ili 21,37 posto, Udbina 478 stanovnika manje ili 25,5 posto, Plitvička jezera 868 stanovnika manje ili 19,8 posto, Udbina 478 stanovnika manje ili 25,5 posto, a Vrhovine 380 stanovnika manje ili 27,5 posto manje u odnosu na popis stanovništva iz 2011. godine.


Problem smanjenja broja stanovnika ima gotovo cijela Hrvatska, ali ne u ovolikim postocima. U Ličko-senjskoj županiji razloga za to je nekoliko. To je prije svega nerazvijeno i neperspektivno gospodarsko okružje, visok postotak starog stanovništva iznad 65 godina, ali i odlazak mladih radnoaktivnih stanovnika u želji za osiguranjem egzistencije i boljeg života.


Populacijske mjere


Mogu li demografske mjere koje provode jedinice lokalne samouprave u Županiji dati rezultate, teško je prognozirati, ali se rješenje u kratkom roku ne može očekivati.


Činjenica je i da populacijske mjere poput besplatnog vrtića, besplatnih udžbenika, produženog boravka u školama, plaćene prehrane u školama, novčanih davanja za svako rođeno dijete, treba vezati i uz snažan gospodarski rast i osiguranje zaposlenja i stambeno zbrinjavanje prvenstveno mladih koji danas masovno iseljavaju u razvijenije zemlje Europe, ali i da ovaj problem depopulacije ne mogu rješavati lokalne i regionalne samouprave samostalno.


Radi se o dugoročnom nacionalnom problemu i u svakom slučaju su ova, ali i buduće hrvatske Vlade na potezu jer bez demografske strategije Vlade RH nema rješenja problema depopulacije, a i da konačno profunkcioniraju, rezultati neće doći preko noći.