Dionica Loznati – Orlec trebala je biti gotova do travnja, no, u zimskim mjesecima radilo se usporeno i nikako, početak srpnja označio je puni pogon za strojeve i kamione koji danas rade punom parom kako bi turisti mogli »uživati« u buci i prašini
CRES Otočani, ali ni otočni gosti, s državnom cestom D-100, koja prolazi duž cresko lošinjskog otočja, nikako na zelenu granu. Naime, na rekonstrukciju ove ceste, koja od Porozine na sjeveru Cresa, do Velog Lošinja ima devedesetak kilometra, čeka se godinama. Izgrađena je 1968. godine, ali nikada nije dobila uporabnu dozvolu, zavojita je, uska, nepregledna, bez srednje crte, oštećena i u narodu je prozvana »samajama«.
Takva nikakva cesta dočekala je i samostalnost Hrvatske, ali dobrim dijelom i ulazak u Europsku uniju, no, još oko trećine prometnice više nalikuje na kakav put do zaseoka, a ne do Cresa i Lošinja, destinacija koje ukupno ostvaruju preko tri milijuna turističkih noćenja.
Traljavo i sporo
Prvi kilometri rekonstrirani su 2001. godine i u posljednjih 12 godina normalne standarde cesta je dobila kroz nekoliko faza rekosntrukcije, a za obnoviti i proširiti, ostale su dionice na sjevernom dijelu otoka, kao i 11 kilometara sjeverno i južno od mjesta Cres, te dio na otoku Lošinju, između Osora i Nerezina.
Osim što dinamika rekonstrukcije ide sporo i nimalo u skladu s razvojnim potrebama, dionica koja se trenutno rekonstrira odrađuje se maksimalno traljavo i ni približno rokovima koji su bili najavljivani kada se s radovima započelo, a sve je začinjeno zvucima pikamera u srcu turističke sezone i to svega par metara od kuća u kojima privatni iznajmljivači pokušavaju što kvalitetnije odraditi svoju uslugu u tako željenoj sezoni.
Dakle, radovi na rekonstrukciji 11 kilometara dugačke dionice između Vodica i Orleca, započeli su u listopadu prošle godine. Investiciju vrijednu pedeset milijuna kuna (bez PDV-a) vode i financiraju Hrvatske ceste, a izvođač je GP Krk. Kada su radovi započeli iz Hrvatskih cesta su informirali da je plan trasu na dionici Loznati – Orlec završiti do travnja ove godine, te da su imovinsko pravni odnosi na tom dijelu rješeni, a da se još tri kilometra dionice Loznati – Cres planira završiti do početka ove turističke sezone. Dionica grad Cres (1,7km) planira se započeti paralelno sa završetkom gore navedene dionice i završiti do 18. travnja 2014. godine. Dionica grad Cres – Vodice (3,5 km) planira se započeti nakon turističke sezone to jest 15. rujna 2013. godine i završiti do 18. travnja 2014. godine.
I dok se dopisi šalju i zaprimaju u uredima od lokalne, preko regionalne do državne razine, na terenu dobrodošlica turistima uz buku i prašinu, pikamere, bagera i kamione koji prepuni iskopane građe mile otočnom cestom i na taj način također usporavaju ionako otežan promet otočnom cestom, na koju sa svakim trajektom stigne i nekoliko stotina vozila.
U ljetnom periodu predviđa se raditi na mjestima gdje buduća trasa izlazi iz postojeće da se ne bi ometao promet. Tako su u studenom prošle godine uvjeravali iz Hrvatskih cesta, preko ureda za odnose s javnošću. No, od navedene dinamike poštivalo se malo. Dionica u dužini 2,5 kilometra kod nekadašnje serpentine nedaleko Krčine, do faze asfalta stigla je tek prije par dana, na tom dijelu se još uvijek izvode manji radovi, a predsezonski gosti, kao i prvi sezonski vozili su se u oblaku prašine po trasi koja je bila pod mehanizacijom. Dionica oko Loznati nije ni započeta, a kamo li gotova, kako su to najavljivali.
Da stvar bude gora, za razliku od zimskih mjeseci kada su se radovi izvodili usporeno i nikako, kraj lipnja i početak srpnja označio je puni pogon za pikamere, bagere i kamione koji ovih dana rade punom parom i to na dijelu u neposrednoj blizini kuća na ulazu u Cres. U Uredu za odnose s javnošću Hrvatskih cesta kažu da su radovi omogućeni na 4,3 kilometra trase, da se intezivno radi na rješavanju imovinsko-pravnih odnosa kako bi se izvoditelja radova uvelo u posao i na ostalim dijelovima dionice ukupne duljine 11,3 kilometra, a na pitanje da li će raditi tijekom turističke sezone nije odgovoreno.
U međuvremenu ljudi negoduju, a naročito su pogođeni svi kojima zvuk pikamera i bagera dopire do kuća, a takvih nije malo.
Dozvola HC-a
