Na izložbi što je pod nazivom »845°C« postavljena u Muzeju Grada Crikvenice prikazano je osnivanje keramičarske radionice koja je radila čitavo prvo stoljeće nove ere i prva desetljeća drugog stoljeća
CRIKVENICA » Posljednja desetljeća prije početka nove ere protječu na ovim prostorima u mirnom prihvaćanju italskog stanovništva koje sve više naseljava sjevernu obalu Jadrana. Domicilno stanovništvo prihvaća nove okolnosti, a sve veća potreba za uporabnom i ambalažnom keramikom potiče izgradnju keramičarskih radionica. Jedna takva nastaje na ušću vinodolske rječice Dubračine. Nastaju amfore i posude za čuvanje namirnica, krovni crijep od pečene gline…
Na izložbi što je pod nazivom »845°C« postavljena u Muzeju Grada Crikvenice prikazano je osnivanje keramičarske radionice koja je radila čitavo prvo stoljeće nove ere i prva desetljeća drugog stoljeća.
Goranka Lipovac Vrkljan, doktorica arheologije, zahvalila je zagrebačkom Institutu za arheologiju, koji je pomogao istraživačke radove na nalazištu u blizini nogometnog igrališta u Crikvenici, otkrivenom prije desetak godina, te radove što intenzivno traju osam godina. Otkriće je potaknulo i osnivanje crikveničkog Muzeja, ali je, također, rekla Vrkljan, i ta muzejska djelatnost bila značajna potpora istraživačkim radovima.
More, pa onda i obala, te time i ušće rječice Dubračine bili su uvučeni prema sjeveru, a keramičarska radionica nalazila se zajedno s pripadajućom antičkom lukom na području današnjeg Nogometnog igrališta NK »Crikvenica« i vijadukta »Dubračina«.
Svoje ocjene o iznimno vrijednom nalazištu iznijelo je i dvoje uglednih austrijskih arheologa, supervizorica u projektu Eleni Schindler Kaudelka i Tamas Bezecky, član austrijske Akademije znanosti.
Goranka Lipovac Vrkljan zahvalila je i mnogim suradnicima koji su dali svoj doprinos i istraživačkim radovima, atribuiranju nalaza i postavljanju izložbe, a među njima su i Ivana Ožanić Roguljić, Ana Konestra, Hrvoje Giaconi.
U svečanosti otvaranja ovog iznimnog postava u kojemu je zasigurno eksponat-zvijezda »Crikvenička amfora ravnoga dna«, raritet već po tom određenju i obliku, a postav će se moći razgledati do siječnja 2016., sudjelovale su još i ravnateljica Silvija Huljina i kustosica Tea Rosić, te u ime zagrebačkog Instituta za arheologiju Mark Dizdar.
Organizaciju i postav izložbe pomogli su još i riječki Pomorski i povijesni muzej i Gradski muzej iz Senja. Izložba je ostvarena sredstvima Ministarstva kulture RH i Grada Crikvenice, u ime čijeg je vodstva mnogobrojne nazočne pozdravila zamjenica gradonačelnika Silvia Crnić.
Crikvenička antička radionica opskrbljivala je keramikom široko područje ondašnjega i ovdašnjeg dijela rimskoga carstva, sve do današnjih prostora Slavonije i Slovenije, pa sve do Dalmacije, pa i dobar dio Dalmacije, posebice zadarsko područje.
Zbog svega toga, rekli su ugledni arheolozi, ovo epohalno otkriće antičke radionice – sa svojim proizvodima uporabne i ambalažne keramike, u čemu se posebno kao rijetka prema obliku izdvaja amfora ravnoga dana – smjestilo je Crikvenicu na kulturnu kartu svijeta.
