Prvi zadatak Županijske lučke uprave je preuzeti upravljanje lukama od lokalnih koncesionara, uglavnom komunalnih poduzeća. Desetorici stalno zaposlenih tijekom ljeta će pomagati i određeni broj sezonskih lučkih redara, kaže Anđelko Petrinić koji je 14 godina vodio Lučku upravu Cres
KRK Dojam da u Županijskoj lučkoj upravi Krk – instituciji koja skrbi i upravlja sa čak 23 luke na otoku Krku pušu neki novi, reklo bi se i »konkretniji« vjetrovi potvrdio je naš jučerašnji razgovor s novim ravnateljem Anđelkom Petrinićem, koji je »dirigentsku palicu« od Dijane Mihaljević formalno preuzeo s prvim danom prosinca.
Naznake da su se Petrinićevim dolaskom u bodulskoj Lučkoj upravi počele događati brojne promjene potvrdilo je već njegovo nabrajanje prioritetnih projekata koji su, početkom ishođenja dokumentacije nužne za njihovu realizaciju, sad napokon pomaknuti s »mrtve točke« na kojoj su zapinjali već godinama (ako ne i desetljećima).
Upitan o terminskim planovima ostvarenja pokrenutih projekata, Petrinić kaže da će radovi u luci Valbiska, ali i luci Baška (na rekonstrukciji Male rive op.a.) biti gotovi do početka turističke sezone dok bi se građevinske dozvole za planirane zahvate u lukama Krk, Punat, Baška, Omišalj i Njivice na njegovom stolu trebale naći do konca ljeta. Nakon toga ostaje nam »tek« raditi na realizaciji tih projekata koji, koliko god naoko mogli izgledati zahtjevni i skupi, zahvaljujući spomenutim modelima koncesioniranja i javno-privatnog partnerstva ipak jesu i dostižni, i ostvarivi, završio je Petrinić.
Uvođenje reda
– Ne ulazeći u razloge zbog kojih potrebni i od otočana dugo željeni projekti ulaganja u lučku infrastrukturu krčkih mjesta, makar u projektnom smislu, nisu pripremljeni već ranije, danas s priličnom sigurnošću mogu reći da će upravo 2014. godina na tom planu biti prekretnica te da će u skorijoj budućnosti izvjesnost glavnine zahvata na podizanju kvalitete i širenju kapaciteta krčkih luka biti na znatno višoj, rekao bih i prilično opipljivoj razini, nastavlja Petrinić potvrđujući te riječi navodima kako su, osim započelih zahvata na širenju kapaciteta trajektnog pristaništa Valbiska te sanaciji Male rive u Baški, ovih dana pokrenuti i postupci ishođenja dozvola i za nužne zahvate unutar krčke gradske luke, ali i luka na području Baške, Punat i Njivice.
Petrinić koji je, prije preuzimanja dužnosti prvog operativca ŽLU Krk punih 14 godina bio ravnatelj creske Županijske luke uprave ističe kako jednom od svojih najvažnijih zadaća vidi uvođenje reda u krčke luke, i to kroz preuzimanje poslova upravljanja od njihovih dosadašnjih koncesionara, mahom lokalnih komunalnih društava koja su do sad više ili manje uspješno »vedrila i oblačila« lučkim područjima koja spadaju pod ingerenciju ŽLU-a. Prvo što sam uvidio po preuzimanju dužnosti bila je činjenica da su otočne lokalne samouprave dobrim dijelom kaskale s izradom projektne dokumentacije odnosno ishođenje dozvola za izgradnju željenih lučkih sadržaja. Proteklih smo tjedana, upravo u suradnji s općinarima, pokrenuli dosta širok obim izrade projektne dokumentacije pa je tako ovih dana podnesen zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole za zahvat uređenja i dogradnje Luke Krk, potom i za zahvate na području Luke Baška, područja u koje bi se trebalo ulagati temeljem idejnog rješenja koje je svojevremeno izradila tamošnja lokalna samouprava, naglašava Petrinić.
Punat, Njivice, Omišalj…
Ravnatelj ŽLU Krk kaže i kako je već neko vrijeme u intenzivnim razgovorima s čelništvom Općine Punat za čiju bi se luku, također u skorijoj budućnosti, trebali pokrenuti postupci izrade nužne projektne dokumentacije. Idemo i u projektnu dokumentacije realizacije druge faze odnosno nastavka izgradnje i dogradnje Luke Njivice te smo jednako tako i u razgovorima s Općinom Omišalj vezanim uz planove produljenja rive u tom najsjevernijem krčkom loklanom središtu. Svjestan sam da su spomenuti projekti više-manje na tapetu već godinama, ako ne i desetljećima, ali sad napokon činimo konkretne korake njihova oživotvorenja koje će sad ovisiti isključivo o raspoloživim sredstvima ili bolje rečeno našoj sposobnosti da u njih uključimo subjekte koji bi, nalazeći interes u komercijalnom dijelu takvih zahvata, s ŽLU-om bili voljni ući u njihovo financiranje.
Nova organizacija
Moramo biti svjesni da su ulaganja u takve objekte prilično zahtjevna i skupa, na koncu – sam projekt Luke Krk teži je od deset milijuna eura, ali vodeći se iskustvima koje sam stekao na realizaciji sličnih projekata na otoku Cresu, uvjeren sam da se svi ti zahvati ipak mogu realizirati. Većina planiranih projekata mogla bi se ostvariti kroz traženje koncesionara koji bi bio zainteresiran za financiranje izgradnje i dogradnje tih luka, naravno uz uvjet da mu nakon toga na ugovoreni period povjerimo upravljanje komercijalnim odnosno nautičkim dijelovima tih luka dok bi njihovim komunalnim djelovima upravljala Županijska lučka uprava.
