Nije čarobni štapić

Koliko koraka dnevno poništava štetu sjedenja? Znanstvenici imaju odgovor

T.I.

iStock

iStock

Dugotrajno sjedenje povezano je s povećanim rizikom od srčanih bolesti, dijabetesa i nekih vrsta raka



Ako većinu dana provodite sjedeći za računalom, niste jedini – ali nova studija donosi ohrabrujuće vijesti.


Znanstvenici su izračunali koliko je koraka dnevno potrebno napraviti kako bi se ublažili zdravstveni rizici dugotrajnog sjedenja, a brojka je manja nego što mnogi misle.


Zlatna brojka: između 9.000 i 10.000 koraka


Dugotrajno sjedenje povezano je s povećanim rizikom od srčanih bolesti, dijabetesa, nekih vrsta raka i prerane smrti. No novo istraživanje pokazuje da čak i osobe koje dnevno provedu više od deset sati sjedeći mogu značajno smanjiti te rizike – ako dovoljno hodaju.




Međunarodni tim znanstvenika analizirao je podatke 72.174 ispitanika iz velike britanske baze podataka UK Biobank. Sudionici su nosili akcelerometre na zapešću tijekom sedam dana, a istraživači su potom pratili njihovo zdravstveno stanje gotovo sedam godina.


Rezultati su pokazali da je između 9.000 i 10.000 koraka dnevno optimalno za osobe koje puno sjede.


Manje rizika za srce i dulji život


Kod ispitanika koji su bili izrazito sjedilački nastrojeni, odnosno sjedili više od 10,6 sati dnevno, brojka od 9.000 do 10.000 koraka bila je povezana sa 21 posto manjim rizikom od razvoja kardiovaskularnih bolesti i 39 posto manjim rizikom od prerane smrti.


Ipak, znanstvenici naglašavaju da hodanje nije “čarobni štapić” koji u potpunosti briše posljedice dugotrajnog sjedenja.


“Ovo nikako nije izlazna karta za ljude koji pretjerano dugo sjede. No poruka za javno zdravstvo je jasna – svaki pokret je važan”, rekao je Matthew Ahmadi sa Sveučilišta u Sydneyju.


Dobre vijesti: koristi počinju puno ranije


Ako vam se 10.000 koraka čini nedostižnim ciljem, istraživanje donosi još jednu važnu spoznaju.


Naime, već između 4.000 i 4.500 koraka dnevno ostvaruje se oko polovice ukupnih zdravstvenih koristi. Svako povećanje aktivnosti iznad približno 2.200 koraka bilo je povezano s nižim rizikom od bolesti i smrtnosti.


Drugim riječima, nije sve ili ništa. Dodatna šetnja nakon posla, izlazak iz tramvaja jednu stanicu ranije ili odlazak pješice do trgovine mogu dugoročno napraviti razliku.