Znanstvenici su opisali iznimno rijedak slučaj 16-godišnjaka koji se može prisjetiti vlastitih životnih događaja s nevjerojatnom preciznošću.

Testiranja pokazuju da njegova sposobnost autobiografskog pamćenja nadmašuje rezultate 99,9 posto opće populacije, a njegovi najraniji navodi sežu čak do razdoblja kada je imao samo nekoliko mjeseci.

Pamti događaje iz vlastitog života

Dječak, kojem su istraživači dali oznaku KCL kako bi zaštitili njegov identitet, sam se 2025. godine javio kognitivnom istraživaču Krystianu Barzykowskom, koji proučava fenomen autobiografskog pamćenja. KCL je opisao kako mu se događaji iz prošlosti često vraćaju potpuno spontano, ponekad nakon sasvim običnog podražaja.

Miris, pjesma ili jedna rečenica mogu biti dovoljni da pokrenu vrlo detaljno sjećanje na određeni događaj.

Prema njegovim navodima, može se prisjetiti događaja s otprilike polovice dana koji su prošli od kolovoza 2022. godine. Istraživači su pritom zabilježili i njegove tvrdnje o vrlo ranim sjećanjima, uključujući neka koja datiraju iz vremena kada je imao oko tri mjeseca. Dio sjećanja iz ranog djetinjstva, iz 2010. i 2011. godine, prema navodima istraživača potvrdili su njegovi roditelji.

Nije riječ o supermozgu

KCL je prošao niz standardiziranih testova, a rezultati su potvrdili da ispunjava kriterije za visoko superiorno autobiografsko pamćenje (HSAM). Njegov rezultat statistički je bio na razini iznad 99,9 posto opće populacije.

No postoji važna razlika.

Istraživači naglašavaju da ljudi s HSAM-om nemaju nužno izvanredne sposobnosti u svim vrstama pamćenja. Kod KCL-a su pažnja, radno pamćenje i izvršne funkcije bile uglavnom uobičajene.

“Nisu kognitivni superheroji”, navode Barzykowski i njegovi suradnici.

Njihova posebnost prvenstveno se odnosi na način na koji pristupaju osobnim sjećanjima, odnosno događajima koje su sami doživjeli, vidjeli ili proživjeli.

Zašto mu se sjećanja pojavljuju sama od sebe?

Upravo je taj dio slučaja posebno zanimljiv znanstvenicima.

Tijekom jednog eksperimenta KCL je radio zadatak na računalu, a istraživači su ga povremeno prekidali i pitali o čemu je u tom trenutku razmišljao.

U usporedbi s ranije prikupljenim podacima opće populacije, kod njega su se spontana autobiografska sjećanja pojavljivala znatno češće. Međutim, nije imao općenito veću količinu nasumičnih misli, niti je pokazivao neuobičajeno izraženu sklonost razmišljanju o budućnosti.

Znanstvenici zato smatraju da HSAM možda nije toliko pitanje “jače memorije”, koliko drugačijeg načina dohvaćanja informacija iz vlastite prošlosti – osobito veće osjetljivosti na podražaje koji mogu pokrenuti određeno sjećanje.

Takvi su slučajevi iznimno rijetki. Procjenjuje se da ih je u svijetu opisano manje od stotinu, a fenomen je prvi put službeno dokumentiran 2006. godine.

Istraživanje KCL-ova slučaja objavljeno je u znanstvenom časopisu Cortex i moglo bi pomoći istraživačima da bolje razumiju kako ljudski mozak pohranjuje i ponovno aktivira osobna sjećanja.