iStock
Uzorak sedimenta težio je tek nekoliko zrna riže, a istraživači su ga morali sekvencirati čak 100 puta kako bi dobili dovoljno upotrebljivih genetskih podataka
povezane vijesti
Znanstvenici su iz uzorka sedimenta u špilji na sjeveru Španjolske uspjeli izdvojiti ljudsku DNK staru približno 22.000 godina, i to bez ijedne pronađene ljudske kosti, zuba ili fosilnog ostatka.
Genetski tragovi pripadali su više osoba koje su u špilji boravile tijekom posljednjeg ledenog doba, a analiza je otkrila i kojoj su populacijskoj skupini pripadali.
Riječ je o istraživanju provedenom u špilji El Mirón, a rezultate su znanstvenici objavili u časopisu Science Advances. Istraživanje je vodio tim stručnjaka sa Sveučilišta u Beču, predvođen Pereom Gelabertom.
Posebno je zanimljivo koliko je materijala bilo potrebno za ovo otkriće. Uzorak sedimenta težio je tek nekoliko zrna riže, a istraživači su ga morali sekvencirati čak 100 puta kako bi dobili dovoljno upotrebljivih genetskih podataka. Pritom su morali analizirati više od milijardu fragmenata DNK kako bi pronašli one koji potječu od ljudi. Dodatni izazov predstavljala je mogućnost kontaminacije suvremenim genetskim materijalom.
Tragovi ljudi koji su živjeli u ledenom dobu
Istraživači pretpostavljaju da je pronađena DNK u sediment dospjela prije tisuća godina, vjerojatno putem stanica kože, kose ili krvi ljudi koji su se sklanjali u špilju tijekom najhladnijeg razdoblja posljednjeg ledenog doba.
Analiza upućuje na to da su ti ljudi pripadali zapadnoj genetskoj skupini europskog stanovništva. Prema genetskim pokazateljima, vjerojatno su imali tamnu kožu, kosu i oči.
Pronađeni genetski materijal potječe od više pojedinaca, među kojima je bilo više muškaraca nego žena. Otkriće je posebno važno zbog toga što su ljudski kosturni ostaci iz tog razdoblja iznimno rijetki. Istraživačima je na raspolaganju tek nekoliko takvih nalaza, a dva su vrlo loše očuvana.
Upravo zato DNK sačuvana u sedimentu pruža vrijedan dodatni izvor informacija o ljudima koji su živjeli u Europi prije više od 20.000 godina.
Važna razlika u odnosu na ranija istraživanja
Novo istraživanje donosi i tehnološki važan iskorak. Znanstvenici su iz sedimenta uspjeli izdvojiti nuklearnu DNK, koja sadrži genetske informacije naslijeđene od oba roditelja.
Ranija istraživanja na sličnim uzorcima uglavnom su se oslanjala na mitohondrijsku DNK, koja se prenosi majčinskom linijom i zato pruža ograničeniju sliku genetskog podrijetla.
Nuklearna DNK omogućuje detaljnije proučavanje povezanosti drevnih populacija, njihova podrijetla i mogućeg miješanja različitih skupina ljudi.
Kako bi bolje razumjeli kretanje stanovništva u tom razdoblju, Gelabart i njegovi suradnici usporedili su nove podatke s genetskim materijalom žene koja je živjela na području današnje Francuske prije približno 31.000 godina te zubom pronađenim na sjeveru Španjolske, starim oko 25.000 godina.
Oba starija uzorka pokazivala su određene elemente istočnog genetskog podrijetla. To upućuje na mogućnost da su se populacije na različitim krajevima Europe međusobno miješale prije posljednjeg glacijalnog maksimuma.
Međutim, DNK iz špilje El Mirón, stara približno 22.000 godina, pokazuje isključivo zapadno genetsko podrijetlo.
Istraživači pritom naglašavaju da njihovi rezultati ne upućuju na veliku zamjenu stanovništva ili prekid populacijskog kontinuiteta.
Čini se da je stanovništvo jugozapadne Europe između prije 30.000 i 20.000 godina zadržalo relativno stabilan genetski kontinuitet.
Arheologija bi mogla dobiti potpuno novu dimenziju
Ovo nije prvi put da su znanstvenici pronašli drevnu ljudsku DNK bez analize ljudskih kostiju.
Godine 2021. istraživači su iz blata na podu špilje u Gruziji izdvojili mitohondrijsku DNK žene koja je živjela prije približno 25.000 godina.
Ove godine ljudska DNK pronađena je i na zidu špilje u Argentini, ukrašenom prapovijesnim crtežima. Znanstvenici pritom nisu mogli izravno povezati pronađene genetske tragove s nastankom tih crteža.
Ni špilja El Mirón nije potpuno neistraženo nalazište. Znanstvenici su još 2025. u uzorcima zemlje pronašli ljudsku i životinjsku mitohondrijsku DNK iz razdoblja između prije 46.000 i 21.000 godina.
Novo istraživanje otišlo je korak dalje jer je iz sedimenta izdvojena i nuklearna DNK.