Globalno zagrijavanje ubrzava, a sedam od 16 ključnih pokazatelja stanja Zemljine klime dosegnulo je rekordne ekstreme, upozorava novo godišnje izvješće međunarodne skupine klimatskih znanstvenika. Istodobno, unatoč napretku obnovljivih izvora energije, potrošnja fosilnih goriva i emisije ugljikova dioksida nastavljaju rasti.

Prema izvješću objavljenom u znanstvenom časopisu BioScience, brzina globalnog zagrijavanja porasla je s približno 0,19 Celzijevih stupnjeva po desetljeću u razdoblju od 1970. do 2010. godine na oko 0,36 stupnjeva po desetljeću nakon 2010. godine.

Riječ je o gotovo dvostruko bržem tempu zagrijavanja u odnosu na prethodno razdoblje, što dodatno naglašava razmjere klimatskih promjena i potrebu za odlučnijim djelovanjem.

Koncentracija CO₂ viša nego u posljednja dva milijuna godina

Jedan od najvažnijih pokazatelja na koje upozoravaju autori izvješća jest koncentracija ugljikova dioksida u atmosferi. U svibnju 2026. premašila je 428 dijelova na milijun, što je, prema izvješću, više nego u bilo kojem trenutku tijekom posljednja dva milijuna godina.

Koncentracija CO₂ danas je približno 50 posto viša nego krajem 18. stoljeća, prije industrijske revolucije. Glavni pokretač tog porasta ljudske su emisije ugljikova dioksida.

Posljedice se očituju i u promjenama ledenog pokrova. Debljina ledenjaka i masa grenlandskog ledenog pokrova pale su na rekordno niske razine. Otopljena voda, zajedno sa širenjem morske vode uslijed zagrijavanja, pridonosi porastu razine mora diljem svijeta.

Klimatske promjene povećavaju i rizik od šumskih požara. Požari su tijekom 2025. godine globalno smanjili šumski pokrov za 10,8 milijuna hektara, što je treći najveći zabilježeni gubitak. Budući da požari oslobađaju stakleničke plinove, nastaje i rizik od povratne sprege u kojoj dodatne emisije pridonose daljnjem zagrijavanju, a ono povećava opasnost od novih požara.

Fosilna goriva i emisije nastavljaju rušiti rekorde

Unatoč upozorenjima znanstvenika i razvoju čišćih energetskih tehnologija, svjetska potrošnja fosilnih goriva nastavila je rasti. Prema izvješću, tijekom 2025. povećala se za 0,9 posto, pri čemu su potrošnja nafte, ugljena i prirodnog plina dosegnule rekordne razine.

Godišnje emisije CO₂ povezane s energetikom prvi su put premašile 41 gigatonu.

William Ripple, ekolog s Fakulteta za šumarstvo Sveučilišta Oregon State i jedan od vodećih autora izvješća, upozorava da se klimatska kriza više ne može promatrati samo kao prijetnja koja bi se mogla ostvariti u budućnosti.

“Brza destabilizacija sada je dijagnoza, a ne upozorenje za budućnost”, poručuje Ripple.

Znanstvenici ističu da klimatska rješenja već postoje i da su mnoga tehnološki izvediva te sve konkurentnija po cijeni. Međutim, smatraju da su za značajniji napredak potrebne koordinirane promjene energetskog sustava, gospodarstva, načina proizvodnje i potrošnje hrane, upravljanja prirodnim resursima i političkog odlučivanja.

Čista energija daje razlog za nadu

Izvješće ipak bilježi i pozitivne pomake. Niskougljični izvori energije, među kojima su obnovljivi izvori i druge tehnologije s niskim emisijama, danas osiguravaju oko 43 posto svjetske električne energije.

Christopher Wolf, podatkovni znanstvenik iz organizacije Terrestrial Ecosystems Research Associates i jedan od vodećih autora izvješća, ocjenjuje da bi taj razvoj mogao označiti početak novog energetskog razdoblja.

“To je razlog za nadu, ali potrošnja fosilnih goriva i emisije i dalje su na rekordnim razinama, pa se energetska tranzicija mora dramatično ubrzati”, upozorava Wolf.

Autori posebno ističu širenje solarne i energije vjetra te napredak tehnologije pohrane energije u baterijama. Ipak, naglašavaju da sami tehnološki pomaci neće biti dovoljni bez znatnog smanjenja emisija stakleničkih plinova, prilagodbe klimatskim promjenama i zaštite ekosustava.

Znanstvenici pozivaju na brže djelovanje

Novo izvješće sedmo je godišnje izdanje serije posvećene stanju svjetske klime. Među znanstvenicima koji sudjeluju u radu međunarodne skupine nalaze se i Michael Mann sa Sveučilišta Pennsylvania, Sarah Perkins-Kirkpatrick s Australskog nacionalnog sveučilišta te Johan Rockström s Potsdamskog instituta za istraživanje klimatskih utjecaja.

Autori poručuju da samo praćenje klimatskih promjena više nije dovoljno. Potrebno je jasnije komunicirati njihove posljedice i mjere kojima se rizici mogu smanjiti.

Upozoravaju i na opasnost od prelaska kritičnih pragova u Zemljinu klimatskom sustavu, nakon kojih bi neke promjene mogle postati vrlo teško zaustavljive ili nepovratne.