Kako se pomoću snimke mobitelom može rano prepoznati neurorazvojni rizik kod bebe, može li se liječnik posvetiti razgovoru s pacijentom dok mu digitalni asistent piše medicinski nalaz, kako se iz vlastitog doma može dobiti psihološka samoprocjena i strukturirana podrška te može li se imati pravi vođeni mini wellness u svom domu, ovog je tjedna pokazala je završna konferencija AI4Health.Cro, gdje je predstavljeno šest hrvatskih HealthTech rješenja koja zorno pokazuju kako umjetna inteligencija već mijenja zdravstvo.

Zajedničko im je to što se njihove tehnologije razvijaju u suradnji sa zdravstvenim ustanovama i testiraju u stvarnom okruženju.

Tako roditelji novorođenih beba uskoro više neće morati mjesecima čekati na neuropedijatrijski pregled, jer se novim SENDD sustavom koji koristi računalni vid, analizom spontanih pokreta dojenčeta snimljenih mobilnim telefonom može rano prepoznati neurorazvojni rizik djeteta.

Riječ je o sustavu koji pomoću umjetne inteligencije procjenjuje kvalitetu spontanih pokreta djeteta, što liječnicima može pružiti dodatnu informaciju pri procjeni mogućih neurorazvojnih odstupanja.

Jedna od ključnih prednosti je činjenica da roditelji video mogu snimiti kod kuće, gdje se dijete nalazi u poznatom okruženju, što omogućuje da se kamerom »uhvati« prirodnije ponašanje i spontanije pokrete.

– Sustav koristi umjetnu inteligenciju kako bi procijenio kvalitetu vrpoljenja, odnosno spontanih pokreta bebe, kroz videosnimke. Ključna je prednost to što roditelji ne moraju putovati u zdravstvenu ustanovu, nego mogu iz vlastitog doma snimiti video, kaže nam Karlo Franić, AI developer u TIS Grupi, koja je ovo digitalno rješenje osmislila u suradnji s Poliklinikom Sabol.

Skraćuje čekanje

Ideja je, prema njegovim riječima, potekla od dr. Gorana Krakara iz Poliklinike Sabol i Tomislava Strgara, voditelja AI odjela u TIS Grupi. Upravo je okruženje u kojem se snima dijete važno za procjenu, objašnjava Franić.

– Poželjno je da dijete bude u poznatom okruženju, među roditeljima i obitelji, a ne među nepoznatim ljudima, primjerice liječnicima. U takvoj situaciji pokreti su spontaniji i tada se može najbolje procijeniti njihova kvaliteta, objašnjava.

Proces je zamišljen tako da roditelj videosnimku napravi kroz aplikaciju, nakon čega se ona šalje u sustav. Liječnik potom ima pristup snimci, a umjetna inteligencija mu služi kao pomoć pri procjeni.

– Video se snimi kroz aplikaciju i pošalje na naš sustav. Liječnik automatski ima pristup videosnimci te na temelju toga, uz podršku umjetne inteligencije, daje svoju procjenu. Nakon toga roditeljima šalje izvještaj, ilustrira Franić.

Takav pristup, naravno, ne može zamijeniti liječnika, već tehnologiju koristi kao alat koji mu pomaže u analizi videosnimke i donošenju procjene. U situaciji gdje bi roditelj, ako posumnja na neki problem, morao čekati tjednima ili mjesecima da dođe do liječnika specijalista, ova inovacija može biti više nego korisna.

Program AI for Health Pro timu je, među ostalim, omogućio povezivanje sa zdravstvenim djelatnicima te pomogao u razumijevanju pravnih i regulatornih zahtjeva.

– AI for Health Pro dao nam je dvije važne vrste podrške. Jedna je networking, odnosno umrežavanje sa zdravstvenim djelatnicima, a druga je pravno savjetovanje u okviru EDIH-a i različitih regulatornih zahtjeva, navodi Franić.

Manje administracije

Alat za pomoć liječnicima u svakodnevnom radu kreiraju i u zagrebačkoj tehnološkoj tvrtki IVTECH, gdje su osmislili sustav Curativa.ai, koji funkcionira kao digitalni asistent za liječnike.

Riječ je o start-upu koji razvijaju Branimir Ivić i Dominik Gubo, a temelji se na transkripciji razgovora između doktora i pacijenta, gdje se izvlače najbitniji podaci iz razgovora i uklapaju se u unaprijed pripremljenu šablonu medicinskog nalaza.

Cilj je ostaviti liječniku, koji obično većinu vremena s pacijentom provede pišući nalaz, da se u većoj mjeri posveti pacijentu, a manje brine o administriranju.

– Umjetna inteligencija ovdje izvlači najbitnije podatke iz razgovora s pacijentom i onda predlaže doktoru neke uvide koje bi mu pomogli. Glavni je fokus na administraciji, gdje mi onda njima ispunjavamo nalaz, rješavamo taj problem stalnog tipkanja, veli Gubo.

Dakle, doktor više gleda pacijenta, a manje u tastaturu, pitamo ga.

– Tako je, to nam je glavni fokus, glavni problem koji trebamo riješiti. Većinom smo u tome uspjeli, ali moram napomenuti da ova aplikacija nije zamjena za doktora. Doktor svakako mora pogledati generirani medicinski nalaz i vidjeti je li sve prikladno ili treba nešto izmijeniti, objašnjava Gubo.

Pred njima je još nekoliko faza testiranja, u čemu će u prvoj fazi sudjelovati psihijatri u Klinici za psihijatrijske bolesti u Vrapču. Ako sve prođe dobro, sustav za pisanje nalaza mogao bi u primjenu, kažu, biti unutar godinu dana.

Iako se na početku testira u psihijatriji, namjera je ovog dvojca da se aplikacija specijalizira i za ostale medicinske grane, primjerice za hitnu službu, obiteljsku medicinu, pa čak i pojedine specijalističke struke.

U hrvatske bolnice ima namjeru ući i riječka tvrtka WERXE sa svojom PrivacyMark platformom koja zdravstvenim ustanovama pomaže upravljati usklađenošću s GDPR-om i zahtjevima kibernetičke sigurnosti. Fokus je na zdravstvenom sektoru jer se tu svakodnevno obrađuju informacije koje spadaju među najosjetljivije osobne podatke.

– Bavimo se razvojem digitalne platforme za upravljanje privatnošću, odnosno podacima i sigurnošću podataka. GDPR je glavni nazivnik oko toga, ali tu je i zakonodavstvo vezano uz kibernetičku sigurnost, objašnjava Filip Pravica, direktor i osnivač WERXE-a. Za zdravstvo su se, kažu, odlučili jer se u tom sustavu pohranjuju najosjetljiviji podaci.

– Čak ni banke nemaju tako osjetljive podatke. Ako vam netko uzme novac s računa, banka ga može vratiti i šteta se može popraviti. Ali ako netko otkrije zdravstveni podatak o vama koji niste željeli podijeliti, to se više ne može vratiti. Šteta može biti stvarno nepovratna, objašnjava Pravica.

Zdravstveni podaci

U zdravstvenim ustanovama zaštita podataka nije samo pravno pitanje. Ona uključuje informatičke sustave, organizaciju rada, dobavljače softvera, načine obrade podataka i pravne temelje za njihovo korištenje.

– Da bi se organizacija uskladila s GDPR-om, potrebno je obuhvatiti pravni, informatički i organizacijski dio. To je dosta kompleksno područje i često nema nikoga tko ima cijelu sliku, objašnjava Pravica.

Upravo zato, razvijaju sustav koji bi bolnicama trebao pomoći u snalaženju s podacima.

– Organizacija mora znati u koje svrhe koristi podatke. Mora znati što se koristi za liječenje, koji se podaci obrađuju i na kojem pravnom temelju.

Drugačija je situacija kada je riječ o newsletteru ili marketingu, a posebno je osjetljivo korištenje zdravstvenih podataka u sekundarne svrhe, poput istraživanja i analiza, veli Pravica.

Dodaje kako se dio tih procesa u bolnicama danas vodi kroz brojne Excel tablice.

– Bolnice koje su naprednije i imaju tim za GDPR često imaju desetak različitih tablica u kojima prate vrste obrada, dane privole, dobavljače, softver, vrste obrade i pravne temelje. Za veliku bolnicu to je praktički nemoguće održavati ručno, upozorava.

WERXE trenutačno surađuje s tri zdravstvene ustanove – Specijalnom bolnicom Magdalena, KBC-om Sestre milosrdnice te Klinikom za psihijatriju Vrapče.

– Svaka je od njih malo drugačija i upravo nam je zato važno dobiti njihov feedback. Trenutno smo u pilot-projektu i testiramo prototip aplikacije.

Nadamo se da ćemo do kraja godine krenuti i u komercijalizaciju, kaže Pravica te najavljuje da bi se ova platforma, osim u zdravstvu, mogla koristiti i u drugim sektorima koji obrađuju osjetljive podatke.

Citologija i psihologija

Na konferenciji AI4Health, prikazan je i ResoluX, softver za povećanje rezolucije citoloških snimki, uz povezivanje mikroskopa, kamere i sustava za obradu slike.

Na njemu radi Digicyte, koji već surađuje s većinom zavoda za patologiju u hrvatskim bolnicama, a njegov predstavnik Krunoslav Vinicki objašnjava nam kako se ovaj softver razvija već tri do četiri godine, a cilj mu je unaprijediti proces automatskim uklanjanjem optičkih mana, tipizacijom nekih segmenata i ubrzavanjem rada.

– Zahvaljujući ovom softveru postiže se bolja vidljivost. Uvodimo algoritam koji povećava razlučivost, a suradnja s Institutom Ruđer Bošković pomogla nam je da optimiziramo neke stvari koje su otežavale stvarnu primjenu, veli Vinicki i dodaje kako potencijal njihove inovacije prelazi granice Hrvatske pa su osnovali i predstavništvo u Austriji.

Psihološki centar Juranić predstavio je digitalnu psihološku podršku. Riječ je o 14-dnevnom programu razvijenom na temelju programa MentalBoost, strukturiranom programu unutar aplikacije Savjeti psihologa.

Program se u ovoj fazi distribuira putem e-maila, skenira se QR kod i prođe kratka samoprocjena da se vidi je li osoba kandidat za program. Ako jest, svaki dan se kroz 14 dana primaju kratke stručne smjernice od minutu-dvije da bi se osjećali smirenije.

– Mental Boost je odgovor na nacionalno istraživanje Hrvatske psihološke komore koje kaže da je svaki četvrti građanin psihološki uznemiren. To su ljudi koji su pod stresom, misle da stalno nešto moraju, imaju jako puno obaveza, teško se zaustavljaju, a kad se odmaraju, ne odmaraju se u potpunosti, nego stalno nešto vrte po glavi, objašnjava Ida Juranić, psihologinja i osnivačica Psihološkog centra Juranić.

Mental Boost odgovor na nacionalno istraživanje da je svaki četvrti građanin psihološki uznemiren – Ida Juranić

Ova podrška, dodaje, funkcionira tako da ne bude još jedna obaveza, nego da osoba konzumira program kad smatra da ima vremena. Program AI4Heath im je, kaže, pomogao da izađu iz okvira stručnog razmišljanja i podsjeti ih da osim o dobrobiti svojih korisnika moraju razmišljati i u kontekstu tržišta.

U sklopu projekta IRB-a educirano 136 liječnika

Više od 2.000 pruženih usluga digitalne transformacije, među kojima oko stotinu testiranja inovacija prije ulaganja, razvoja, pripreme za investiranje, te edukacija 136 liječnika, rezultati su prve tri godine rada Europskog digitalnog inovacijskog centra za primjenu umjetne inteligencije u zdravstvu i medicini – AI4Health.Cro.

Projekt koordinira Institut Ruđer Bošković (IRB), a startupima, tehnološkim tvrtkama i zdravstvenim ustanovama pomaže razviti, provjeriti i pripremiti digitalna rješenja za primjenu u praksi.

Hibridna hladna plazma za kućni wellness

Na konferenciji je predstavljen i mini-wellness za kućnu primjenu: Plasma Glow je prikazao EEYA-u, funkcionalni prototip uređaja za kućnu njegu kože temeljen na tehnologiji hibridne hladne plazme.

Kako nam je rastumačila Lejla Barić, riječ je o uređaju za njegu kože, odnosno skin-care wellness na bazi hibridne hladne tehnologije.

– U sebi osim hibridne hladene plazme ovaj uređaj ima još pet fizikalnih učinaka koji se kombiniraju i blagotvorni su za kožu, ističe Barić.

Program AI4Health pomogao im je u pripremi aplikacije koja će pratiti ovaj uređaj, a korisniku, koji unese podatke o svom tipu kože i drugim karakteristikama, na individualnoj bazi preporučit će kakve kreme i rituale bi trebali provoditi.

– Dakle, imate ugodnost wellnesa u svom domu, ističe Barić.

Kreatori ove inovacije osobito su, kaže, ponosni na činjenicu da su iza ovog projekta domaći ljudi i da se čitavi posao radi u Hrvatskoj. Uz to, sve su kreme i drugi kozmetički proizvodi koje koriste s otoka Lošinja, proizvodi Prirodne kozmetike Mirta.

Ovaj uređaj s pripadajućom aplikacijom na tržištu bi trebao biti do kraja godine ili najkasnije početkom 2027.

– Istraživanja govore da će do 2030. godine tržište kućnih uređaja rasti za 11 posto. Potražnja za ovakvim uređajima na svjetskoj razini je zaista velika, i to nas je potaknulo da krenemo razmišljati o ovom procesu. Ništa invazivno, čisto fizika i biologija na jednom mjestu, zaključuje Barić.