KARLO RESSLER
‘Umjetna inteligencija ne smije gospodariti ljudima. U nekim zemljama to već postaje distopijska stvarnost’
Ne nosi svaka primjena umjetne inteligencije jednak rizik i stoga ne zahtijeva jednak oprez i pravni tretman. Bitno je izbjeći pretjerano reguliranje jer bi ono narušilo inovativnost i konkurentnost, ali isto tako i zaštititi prava potrošača i ljudsko dostojanstvo
Ana Štambuk: Veliki podaci, umjetna inteligencija i naše odluke
Podaci imaju veliku vrijednost te se njima trguje, procjenjuje se da trgovanje podacima vrijedi oko 200 milijardi dolara godišnje, što je tri puta više od hrvatskog BDP-a
CroAI
Umjetna inteligencija tehnologija je budućnosti i u Hrvatskoj, evo kako
Duboko vjerujem da će sljedećih trideset godina obilježiti umjetna inteligencija. Hrvatska i Europska unija većinom su konzumenti tehnologije koja dolazi iz SAD-a, mi nismo ništa manje pametni od njih. Zato nemojmo stajati sa strane i biti kupci gotovih rješenja, već budimo aktivni sudionici u trenutnim procesima
Točka na P
Algoritamske pristranosti otkrivaju ljudske slabosti
Algoritmi nisu krivi sami po sebi zbog pristranosti, odnosno diskriminaciji na temelju etničkog podrijetla, roda ili drugih čimbenika pri donošenju odluka, već je glavni razlog ljudska pristranost u podacima. Budući da se algoritmi često smatraju neutralnim i nepristranim, oni mogu netočno projicirati veći autoritet od ljudske stručnosti, a u nekim slučajevima oslanjanje na algoritme može istisnuti ljudsku odgovornost za ishode. Iako uopće nije tako!
