Policijska akademija

Izložba o improviziranim oružjima u Domovinskom ratu: Svjedočanstvo hrabrosti i snalažljivosti

Portal Novi list

Hrvatski građani, policajci i gardisti morali su sami izrađivati oružje kako bi se obranili od nadmoćnijeg agresora, govore autori izložbe Damir Batistić i Dubravko Halovanić



Izložba “Improvizirana oružja i sredstva u Domovinskom ratu – svjedočanstvo hrabrosti i snalažljivosti” otvara se na Policijskoj akademiji u Zagrebu, 17. studenog u organizaciji Muzeja policije.


Autori stručne koncepcije izložbe su Damir Batistić i brig/mir. Dubravko Halovanić, uz sudjelovanje: muzeja Policije, muzeja MORH-a, “IPA” Primorsko – Goranska, Karlovački počasni vod “ZNG-91”, sat/mir. Neven Materljan i nadnarednik/mir. Čestmir Komarek.


– Kada je razoružana Hrvatska 1990. ostala prepuštena samoj sebi, preokrenuli su se klasični povijesni obrasci.




Povijest je pokazala da improvizirano oružje obično izrađuju teroristi radi napada, ali u Domovinskom ratu bilo je obrnuto: hrvatski građani, policajci i gardisti morali su sami izrađivati oružje kako bi se obranili od nadmoćnijeg agresora.


  • Inovacija iz nužde: protuzakonito oduzimanje oružja Teritorijalne obrane primoralo je mladu demokraciju na nevjerojatnu snalažljivost 1990.i 1991.godine.
  • Ključni čimbenik: improvizirana oružja, uz neizmjerno junaštvo branitelja i organizirano zdravstvo,spasila su Hrvatsku u najkritičnijim mjesecima.
  • Temelj pobjede: rani uspjesi poslije su omogućili zapljenu teškog naoružanja i utrli put prema konačnoj slobodi 1995.godine.

Koncept izložbe temelji se na povijesnim činjenicama s početka 1990-ih, kada je takozvana Jugoslavenska narodna armija (JNA), kao instrument velikosrpske ideologije, protuzakonito zaplijenila sve oružje Teritorijalne obrane Socijalističke Republike Hrvatske.


Suočeni s otvorenim napadom, hrvatski građani, policajci i pripadnici Zbora narodne garde (ZNG) na raspolaganju su imali isključivo lakše policijsko i lovačko naoružanje.


Izložbom se ističe specifičan povijesni paradoks koji je obilježio to razdoblje: prema klasičnom povijesnom obrascu, improvizirana oružja obično izrađuju terorističke skupine kako bi napale snage sigurnosti.


Međutim, u Domovinskom ratu situacija je bila obrnuta – hrvatski su branitelji i civili morali postati inovatori iz nužde kako bi se obranili od najmodernije naoružanog velikosrpskog agresora.


U tim prvim kritičnim mjesecima agresije 1990. i 1991. upravo su improvizirana sredstva, uz neizmjerno junaštvo branitelja i vrhunski organizirano zdravstvo, postala ključni čimbenik koji je omogućio otpor.


Rani uspjesi stvorili su preduvjete za velike zapljene teškog naoružanja u jesen 1991., čime su položeni temelji za konačnu vojnu pobjedu i oslobođenje domovine 1995. godine, poručuju autori izložbe.


Autori izložbe: Damir Batistić i brigadir u mirovini Dubravko Halovanić


Suradnici: Vojni muzej MORH-a, Karlovački počasni vod ZNG-91, satnik u mirovini Neven Materljan, nadnarednik u mirovini Čestmir Komarek.


Fotodokumentacija: Karlovački počasni vod ZNG-91, Samostalni zrakoplovni vod Osijek, Damir Batistić, Neven Materljan, Dubravko Halovanić, Darko Reinspach.