Foto: iStock
Muškarci koji su konzumirali umjerene do visoke količine ultra-prerađene hrane imali su u prosjeku oko 30 posto veći rizik od obolijevanja od raka prostate u usporedbi s onima koji su takvu hranu jeli u najmanjim količinama
povezane vijesti
Ugledni znanstveni časopis The American Journal of Medicine objavio je novu studiju koja donosi ozbiljno upozorenje za zdravlje muškaraca. Istraživači s Medicinskog fakulteta Charles E. Schmidt Sveučilišta Florida Atlantic (FAU), u suradnji s kolegama sa sveučilišta Virginia Tech i Rochester, otkrili su zabrinjavajući trend vezan uz moderne prehrambene navike.
Predmet njihovog istraživanja bila je ultra-prerađena hrana, kategorija industrijskih proizvoda koja uključuje gazirana pića, pakirane slatkiše i slane grickalice, gotova smrznuta jela, te tako zvanu “brzu” hranu. Ova vrsta hrane već se duže vrijeme povezuje s nizom zdravstvenih problema poput pretilosti, dijabetesa i srčanih oboljenja, no novi podaci pokazuju da bi mogla imati izravnu ulogu i u razvoju jedne od najčešćih malignih bolesti kod muškaraca.
Prostata je jedan od organa na čije zdravlje prehrana ima iznimno velik utjecaj, no dosad je bilo razmjerno malo konkretnih podataka o utjecaju industrijski prerađenih namirnica na razvoj raka prostate. Znanstveni tim odlučio je popuniti tu prazninu analizirajući opsežne nacionalne podatke prikupljane u Sjedinjenim Američkim Državama kroz razdoblje od čak dvadeset godina, od 2003. do 2023. godine.
Istraživanje je obuhvatilo reprezentativan uzorak od 17.024 odrasla muškarca. Znanstvenici su detaljno proučavali njihove prehrambene navike, pri čemu su hranu razvrstavali pomoću općeprihvaćenog sustava NOVA, koji precizno mjeri udio ultra-prerađenih namirnica u ukupnom dnevnom unosu kalorija. Muškarci su potom podijeljeni u skupine ovisno o tome koliko takve hrane konzumiraju.
Rezultati su pokazali jasnu i statistički značajnu povezanost. Muškarci koji su konzumirali umjerene do visoke količine ultra-prerađene hrane imali su u prosjeku oko 30 posto veći rizik od obolijevanja od raka prostate u usporedbi s onima koji su takvu hranu jeli u najmanjim količinama. Čak i kada su istraživači prilagodili modele kako bi isključili utjecaj drugih faktora poput dobi, pušenja, rase ili imovinskog stanja, povećanje rizika ostalo je visoko i iznosilo je između 27 i 31 posto.
Stručnjaci naglašavaju da ova studija detektira opasan trend koji zahtijeva hitnu reakciju u javnom zdravstvu. Zbog toga autori istraživanja apeliraju na liječnike i zdravstvene djelatnike da aktivnije savjetuju svoje pacijente. Glavna poruka glasi da bi muškarci trebali znatno ograničiti unos industrijski prerađene hrane te se okrenuti provjerenim zdravim životnim navikama i prehrani baziranoj na svježim, cjelovitim namirnicama. Iako su potrebna dodatna laboratorijska i klinička istraživanja kako bi se točno razjasnio biološki mehanizam kojim ova hrana potiče razvoj bolesti, dobiveni podaci pružaju i više nego dovoljan razlog za oprez i promjenu jelovnika.