Kada uđemo u mračnu prostoriju, zjenice se šire kako bi u oko ušlo više svjetlosti. No njihova veličina mijenja se i u brojnim drugim situacijama – tijekom fizičkog napora, emocionalnog uzbuđenja, kognitivnog napora, pa čak i tijekom disanja. Nova studija pokazuje da bi posebno zanimljivu ulogu moglo imati širenje zjenica nakon iznenadnog događaja.

Istraživanje je provedeno na 63 zdrave odrasle osobe koje su na ekranu promatrale niz obojenih uzoraka. Sudionici su najprije trebali pamtiti prikazane boje, a zatim predviđati koja će se boja pojaviti sljedeća na temelju prethodno uočenih obrazaca.

Znanstvenici su istodobno pratili njihove zjenice i moždanu aktivnost pomoću EEG-a.

Iznenađenje možda „resetira“ mozak

Kada bi se pojavila boja koja nije odgovarala očekivanjima, sudionicima bi se zjenice proširile, a istraživači su zabilježili i promjene u moždanim valovima povezane s kratkotrajnim povećanjem budnosti. U reakciju je uključen i locus coeruleus, mala skupina neurona u moždanom deblu koja predstavlja glavni izvor noradrenalina – neurotransmitera i hormona povezanog s reakcijom “bori se ili bježi”.

No čini se da ta reakcija nema samo obrambenu funkciju. Sudionici koji su snažnije reagirali na neočekivane podražaje bolje su prilagođavali svoje učenje novim informacijama i pokazivali manju sklonost perceptivnim pristranostima.

Matt Nassar, neuroznanstvenik sa Sveučilišta Brown i jedan od autora istraživanja, opisuje reakciju kao svojevrsni “refresh” način rada mozga.

Neočekivano pomaže učenju

Dok se situacije odvijaju prema našim očekivanjima, mozak se može oslanjati na postojeći kontekst i prethodna predviđanja. No kada se dogodi nešto neočekivano, taj se obrazac može naglo promijeniti.

Prema istraživačima, širenje zjenica i određene promjene u moždanoj aktivnosti mogu biti vanjski znak da mozak prelazi na novi kontekst. Drugim riječima, iznenađenje bi moglo pomoći mozgu da se oslobodi starih pretpostavki i otvori prostor za nove informacije.

“Promjene u promjeru zjenice vanjski su pokazatelji da mozak učitava novi kontekst”, objašnjava Nassar.

Takav mehanizam mogao bi biti važan za svakodnevno učenje – kada stvarnost ne odgovara onome što smo očekivali, mozak dobiva signal da treba promijeniti predviđanja.

Ova studija je objavljena u časopisu Nature Human Behaviour.