iStock
Računalni model simulirao je razvoj Zemlje tijekom pet milijardi godina bez biljaka, životinja i mikroorganizama
povezane vijesti
Može li Zemlja ostati nastanjiva milijardama godina čak i ako na njoj nikada nije nastao život? Novo znanstveno istraživanje sugerira da je odgovor potvrdan. Računalna simulacija razvoja planeta bez biljaka, životinja i mikroorganizama pokazala je da bi Zemlja i bez bioloških procesa mogla zadržati temperature pogodne za postojanje tekuće vode. Najveća razlika bila bi gotovo potpuni izostanak atmosferskog kisika.
Istraživanje, objavljeno u znanstvenom časopisu The Planetary Science Journal, bavi se jednim od temeljnih pitanja u razumijevanju razvoja našeg planeta: je li život nužan kako bi Zemlja tijekom milijardi godina zadržala uvjete pogodne za život?
Ujedno se radi o novom istraživanju ideja povezanih s takozvanom Gaia hipotezom, prema kojoj živi organizmi međusobno djeluju s fizičkim okolišem planeta na način koji pomaže održavanju uvjeta pogodnih za život.
Istraživanje je vodila astrobiologinja Samantha Gilbert-Janizek sa Sveučilišta Washington. Njezin je tim pokušao odgovoriti na pitanje kako bi se Zemlja razvijala da na njoj nikada nije bilo živih organizama.
“Otvoreno je pitanje bi li Zemlja mogla ostati nastanjiva tijekom razdoblja od više milijardi godina bez utjecaja života na okoliš”, navode istraživači u znanstvenom radu.
Dodaju da biologija očito ima važnu ulogu u oblikovanju Zemljine površine, ali da je ključno utvrditi je li život uistinu nužan za dugoročnu nastanjivost stjenovitog planeta.
Zemlja bez života tijekom pet milijardi godina
Kako bi to istražili, znanstvenici su razvili složeni računalni model Zemlje bez života, ali sa svim ostalim važnim fizičkim sastavnicama planeta. U simulaciju su uključili Zemljinu jezgru, plašt, koru, atmosferu, oceane i Sunčevo zračenje.
Pratili su kruženje kemijskih elemenata između različitih dijelova planeta te razvoj ukupno 19 ključnih planetarnih obilježja, među kojima su protok topline, kemijski sastav oceana i temperatura površine.
Virtualna Zemlja promatrana je tijekom pet milijardi godina, od približno vremena njezina nastanka do razdoblja oko 500 milijuna godina u budućnosti.
Rezultati su pokazali da izostanak života ne bi nužno izazvao dramatične promjene u dugoročnom razvoju planeta. Najveća razlika bila bi nedostatak atmosferskog kisika, koji se na Zemlji u velikim količinama stvara fotosintezom.
Iako je kisik neophodan za većinu složenih oblika života kakve poznajemo, on nije nužan uvjet za nastanjivost planeta u astronomskom smislu. U tom se kontekstu nastanjivost najčešće definira mogućnošću postojanja tekuće vode na površini.
Upravo bi u tom pogledu simulirana Zemlja bez života bila slična današnjoj. Zadržala bi količine vode i temperaturne uvjete koji omogućuju postojanje tekuće vode.
“Pokazujemo da planet sličan Zemlji može održavati temperature površine pogodne za život tijekom 4,5 milijardi godina razvoja, pa i dulje, oslanjajući se isključivo na abiotičke procese, bez potrebe za biološkim povratnim vezama koje reguliraju klimu”, objašnjavaju autori.
Ključnu ulogu imali bi prirodni geološki procesi
Jedan od najvažnijih mehanizama koji bi omogućio održavanje stabilnih uvjeta jest takozvani karbonatno-silikatni ciklus.
Riječ je o prirodnom geološkom procesu koji uključuje trošenje silikatnih stijena, vulkansko oslobađanje plinova i kemijske procese u oceanima. Zajedničkim djelovanjem ti procesi mogu regulirati količinu ugljikova dioksida u atmosferi, a time i temperaturu na površini planeta.
Prema rezultatima simulacije, taj bi mehanizam mogao održavati klimatsku ravnotežu čak i uz postupno povećavanje Sunčeve svjetlosti.
Istraživači navode da je Sunčeva svjetlost tijekom razdoblja od 4,5 milijardi godina postala približno 30 posto intenzivnija. Unatoč tome, prirodni geološki procesi mogli bi održavati količinu atmosferskog CO2 i temperaturu unutar granica pogodnih za postojanje tekuće vode.
Što to znači za potragu za životom izvan Zemlje?
Rezultati istraživanja mogli bi biti važni i za potragu za životom na planetima izvan Sunčeva sustava.
Znanstvenici pri proučavanju udaljenih planeta analiziraju sastav njihovih atmosfera tražeći kemijske tragove koji bi mogli upućivati na postojanje života. Međutim, novo istraživanje upozorava da planet može imati obilježja koja se povezuju s nastanjivošću čak i ako na njemu nema živih organizama.
“Ovaj model može nam pomoći da razumijemo kako bi nastanjivi planeti bez života mogli oponašati planete na kojima život postoji”, objašnjava Gilbert-Janizek.
Dodaje da bi takav alat pri tumačenju podataka o atmosferama egzoplaneta, odnosno planeta izvan Sunčeva sustava, mogao pomoći u procjeni vjerojatnosti da uočeni signali doista upućuju na postojanje života na površini.
Istraživači pritom naglašavaju da njihovi rezultati ne pobijaju Gaia hipotezu. Ne isključuju mogućnost da život na Zemlji ipak pridonosi stabilnosti klime i dodatno regulira pojedine planetarne procese.
Priznaju i da njihov model ima određena ograničenja i pojednostavljenja, među ostalim u pretpostavkama o tektonici ploča, kemijskom sastavu atmosfere i mehanizmima koji reguliraju Zemljinu klimu.
Unatoč tome, rezultati upućuju na zaključak da život možda nije nužan preduvjet za dugoročnu nastanjivost stjenovitog planeta.
“Naši rezultati sugeriraju da bi se Zemlja bez života mogla razviti do stanja sličnog današnjem, barem u pogledu globalne geofizike i klime, ali bez obilja atmosferskog kisika”, zaključuju znanstvenici.