Ponosni na trinaest zaposlenika koji svojim radom pomiču granice jednog malog regionalnog muzeja / Foto Nikola BLAGOJEVIĆ
Muzej u svojim zbirkama čuva oko 90.000 predmeta među kojima je i tridesetak primjeraka na temelju kojih su prvi put znanstveno opisane nove, dotad nepoznate vrste
povezane vijesti
RIJEKA – Svečanom akademijom Prirodoslovni muzej u Rijeci obilježio je tri važne obljetnice – 150 godina od utemeljenja, 81 godinu od osnivanja i 80 godina javnog djelovanja, koje svjedoče o njegovoj dugoj i bogatoj tradiciji, ali i o kontinuiranom razvoju njegove znanstvene, muzejske i edukativne djelatnosti. Muzej danas u svojim zbirkama čuva oko 90.000 muzejskih predmeta, raspoređenih u 29 zbirki, a među kojima je i tridesetak primjeraka na temelju kojih su prvi put znanstveno opisane nove, dotad nepoznate vrste.
Primjer dobre prakse
Nazočnima se u ime ministrice kulture i medija obratio ravnatelj Arheološkog muzeja Istre Darko Komšo, koji je istaknuo kako ove obljetnice svjedoče o iznimnoj tradiciji ustanove koja je svojim radom ostavila dubok trag u znanstvenom, kulturnom i društvenom životu Rijeke i cijelog Hrvatskog primorja.
– Od zamisli prirodoslovca Josepha Romana Lorenza iz 1876. godine do današnjeg suvremenog muzeja, generacije stručnjaka predano su istraživale, prikupljale i čuvale vrijednu prirodoslovnu građu. Posebno raduje što Muzej svoju djelatnost ne ograničava na čuvanje zbirki. Brojnim izložbama, edukativnim programima i aktivnostima, od Rijeke do Kaštela Zrinskih u Brodu na Kupi, uspješno povezuje znanstvene spoznaje sa svakodnevnim životom, potiče znatiželju najmlađih i razvija svijest o odgovornosti prema prirodi, rekao je Komšo.
Zamjenik primorsko-goranskog župana Robert Matić istaknuo je kako je Prirodoslovni muzej najstariji muzej u Rijeci koji neprekidno djeluje.
– Živimo u vremenima kada je tehnologija sve intenzivnija, a umjetna inteligencija i digitalizacija sveprisutne, kada imamo velike i klimatske promjene i probleme s prirodom, pa mislim da su ovakve institucije jako bitne kako bi probudile svijest, a mlađe generacije naučile kako treba cijeniti ono što je najbitnije, a to su priroda i prirodna baština. Ovaj muzej je primjer dobre prakse, poručio je Matić.
Nagradu za životno djelo Čedomiru Bencu uručili su zamjenik župana Robert Matić i ravnateljica Željka Modrić Surina / Foto Nikola BLAGOJEVIĆ
Dodijeljene tri muzejske nagrade
Središnji dio svečanosti bio je posvećen dodjeli nagrada i priznanja zaslužnim pojedincima. Godišnja nagrada Joseph Roman Lorenz dodijeljena je doc. dr. sc. Peteru Glasnoviću, dok je Godišnja nagrada Mario Rossi uručena Maji Ogrizović. Nagrada za životno djelo Joseph Roman Lorenz pripala je prof. emer. dr. sc. Čedomiru Bencu, akademiku, a Nagrada za životno djelo Mario Rossi dodijeljena je Ervinu Dubroviću. Uz njih, dječja nagrada Argonaut dodijeljena je šestero djece u različitim dobnim kategorijama. Prirodoslovni muzej ustanovio je ove tri posebne nagrade i priznanja u cilju poticanja kvalitete muzejskog rada i prirodoslovnih istraživanja, kao i podizanja javne svijesti o važnosti muzejskog rada i poznavanja prirodne baštine. Nagrada Joseph Roman Lorenz dodjeljuje se za značajan doprinos prirodoslovnim istraživanjima na području Primorsko-goranske županije i Liburnijskog krša, Nagrada Mario Rossi dodjeljuje se za značajan doprinos iz područja razvoja muzejske djelatnosti, a dječja nagrada Argonaut kao priznanje pobjednicima likovnog natječaja Tvoj znak za Muzej za mlađe generacije. |
Beč kao uzor
Zamjenik riječke gradonačelnice Aleksandar-Saša Milaković istaknuo je kako Prirodoslovni muzej puno toga važnoga radi za grad.
– Svi se sjećamo kako smo još kao djeca, kada smo u osnovnoj školi prvi put došli u Muzej, bili iznenađeni svime što ovdje postoji i što smo imali prilike vidjeti. Zbirke i eksponati koje smo tada upoznali u mnogima su od nas pobudili interes za prirodoslovlje. Mislim da je upravo to jedna od najvažnijih zadaća Muzeja, jer se taj interes s vremenom pretače u velike stvari za društvo u cjelini, kazao je Milaković.
Ravnateljica Prirodoslovnog muzeja Željka Modrić Surina podsjetila je da je muzej utemeljen 16. svibnja 1876., kada je riječki gradonačelnik Giovanni de Ciotta prihvatio detaljan plan organizacije, rada i razvoja muzeja.
– Plan je izrađen na poticaj dr. Josepha Romana Lorenza, cijenjenog znanstvenika, prirodoslovca i profesora riječke gimnazije. Koncepcija je bila izrađena po uzoru na bečki prirodoslovni muzej te je za tadašnje vrijeme predstavljala iznimno napredan koncept. Nakon oslobođenja Rijeke, Prirodoslovni muzej osnovan je u svibnju 1945. godine, samo dva tjedna nakon oslobođenja, dok je za javnost otvoren 1. svibnja 1946. u nekadašnjoj obiteljskoj vili grofa Negronija, u kojoj se Muzej nalazi i danas. U njegove su zbirke tada uključene zbirke Mađarske morske biološke postaje, bivšeg Museo Civico i Gradskog muzeja Sušak, kao i brojne privatne zbirke. Posebno mjesto u povijesti Prirodoslovnog muzeja zauzima Joseph Roman Lorenz, utemeljitelj riječkog prirodoslovnog muzeja te istaknuti znanstvenik i prirodoslovac. Mario Rossi bio je osnivač i prvi ravnatelj Prirodoslovnog muzeja Rijeka, rekla je Modrić Surina.
Zlatna plaketa
Dodala je kako uz stalni postav u matičnoj zgradi u Rijeci, Prirodoslovni muzej Rijeka upravlja i stalnim postavom u Kaštelu Zrinskih u Brodu na Kupi, čime svoju djelatnost i sadržaje približava posjetiteljima i izvan Rijeke.
– Za dugogodišnji doprinos razvoju prirodoslovnih znanosti, muzejske djelatnosti i kulturnog identiteta Rijeke, muzej je 2017. godine dobio Zlatnu plaketu Grb Grada Rijeke. I u ovako malom muzeju dolazimo do znanstvenih spoznaja od svjetske važnosti o prirodnim pojavama i procesima. Ponosna sam na naših trinaest zaposlenika koji svojim radom pomiču granice jednog malog regionalnog prirodoslovnog muzeja, rekla je Modrić Surina.
Govoreći o rezultatima Muzeja, rekla je da je do sada objavljeno 909 znanstvenih radova, dok je Muzej tijekom svojega javnog djelovanja posjetilo više od 1,3 milijuna ljudi. Danas ga na obje lokacije godišnje posjeti oko 30.000 posjetitelja.
