RIJEKA  U Zajednici Talijana Rijeka predstavljena je knjiga na talijanskom jeziku naslovljena »Fiume, addio!/L’epopea fiumana dalla Seconda guerra mondiale al grande esodo 1940-1954« talijanskog povjesničara i direktora rimskog Arhiva-Muzeja povijesti Rijeke Marina Micicha. Uvodnu riječ održao je predsjednik Zajednice Talijana Enea Dessardo koji je kazao kako autor i knjiga zaslužuju pažnju s obzirom na detaljan pregled povijesnih dogadaja koji je dan u potonjem  štivu.

Marino Micich /
Snimio NIKOLA BLAGOJEVIĆ

O knjizi su potom govorili predsjednik Društva za fijumanske studije Giovanni Stelli, novinarka EDIT-a Ilaria Rocchi, novinar i pisac Mario Simonovich, te autor Marino Micich. Stelli, ujedno i autor uvoda iskazao je zadovoljstvo s obzirom da je Micich njegov učenik, te je upoznat s trudom koji je uložen u pisanju i u istraživanju građe za ovo djelo. S iznimnom fluentnopšću Stelli je objasnio važnost dviju točaka vezanih za razdoblje koje je opisano u naslovu. Jedna se odnosi na komunizam koji je došao na vlast 1945., a koji je pokazao odlike represivnog aparata, a druga je egzodus koji je uslijedio kao posljedica potonjeg, kad je 80 posto tadašnjeg građanstva Fijumana Talijana napustilo svoje domove. Kakva je atmosfera tada vladala u gradu opisao je u anegdoti koju je proživio kao dijete, kad mu je majka rekla da pazi što priča. Bila su to vremena kad je špijuna bilo posvuda i kad je OZNA a potom UDBA nadzirala ima li među stanovništvom “neprijatelja naroda”, kazao je Stelli, koji  smatra i kako je vrijeme da se suočimo s tim povijesnim aspektom – političke policije – premda se to još nije dogodilo.

Forto Nikola BLAGOJEVIĆ

Knjiga tematizira povijesno razdoblje koje obuhvaća fijumansku epopeju od Drugog svjetskog rata do velikog ezgzodusa i obuhvaća razdoblje od 1940. do 1954. godine, a o njenoj važnosti govorila je i Ilaria Rocchi naglasivši kako autor u 6 cjelina prepričava tragičnost odlaska lokalnog stanovništva čija brojka doseže 80 posto. Ujedno istaknuvši kako autor analizira brojke koristeći formalne statističke podatke, te rekonstruira sudbinu talijanske populacije u Rijeci od Drugog svjetskog rata do masovnog egzodusa.

Rocchi je istaknula kako ova knjiga predstavlja povijesnu memoriju, ali i poziv mladim europskim povijesničarima da krenu istraživati kompleksne povijesne i političke događaje ovoga kraja. Mario Simonovich govorio je o nacionalizaciji, Fijumanima koji su završili na Golom otoku, te o nestalima  u tom periodu represije, kad su ljudi napuštali domove jer im nije odgovarao novoformirani sociopolitički ustroj, ali i iz straha da su im životi ugroženi.

Forto Nikola BLAGOJEVIĆ

Riječ je potom pripala autoru Marinu Micichu, koji je naveo kako je za istraživanje a potom i za pisanje knjige koristio brojna hrvatska izdanja, s obzirom na poznavanje hrvatskog jezika, te da mu je upravo ta graiđa bila najbolji temelj za analizu podataka, kao i pojedini autori poput Antuna Zirona i Mihaela Sobolevskog. Za kraj je istaknuo kako su ideologije i diktature izrodile velike tragedije.

Marino Micich autor je knjiga »I giuliano-dalmati a Roma e nel Lazio«, »Foibe«, »Esodo«, »Memoria«, »Perché il Giorno del Ricordo«, »La Legge 92/2004 compie vent’anni«, »Togliatti, Tito e la Venezia Giulia«.