Prema novoj studiji objavljenoj u prestižnom znanstvenom časopisu Nature, koju potpisuju dr. Kimberley J. Simpson sa Sveučilišta u Sheffieldu i prof. Ann Carla Staver sa Sveučilišta Princeton, uz suradnju stručnjaka s vodećih afričkih, britanskih i američkih ustanova, stigle su potpuno neočekivane vijesti iz afričkih savana.

Iako se godinama smatralo da povećanje ugljikovog dioksida u atmosferi godi isključivo drveću i šumama, znanstvenici su dugo vjerovali da takozvane C4 trave, koje čine okosnicu tropskih i sušnih ekosustava, ne reagiraju na višu razinu CO2 jer već posjeduju iznimno napredan mehanizam za fotosintezu. Međutim, ovo opsežno istraživanje koje objedinjuje podatke iz 70 kontroliranih eksperimenata i čak 32 godine terenskih mjerenja u Južnoj Africi u potpunosti je srušilo tu teoriju.

Glavni razlog zašto trave u savani bujaju pod utjecajem CO2 ne leži u samom ubrzanju njihove prehrane, nego u pametnoj uštedi vode. Pod višim koncentracijama ovog stakleničkog plina, trave smanjuju otvaranje pora na svojim listovima čime sprječavaju nepotrebno gubljenje vlage isparavanjem. S obzirom na to da uspijevaju zadržati vodu unutar lista, one nastavljaju nesmetano rasti i proizvoditi hranu čak i tijekom dugotrajnih sušnih razdoblja.

Podaci prikupljeni u poznatom Nacionalnom parku Kruger pokazuju da je godišnja količina travnate biomase u protekle tri desetljeća porasla za nevjerojatnih 28 posto. Istraživački tim detaljno je provjerio sve druge moguće uzroke poput promjena u količini oborina, porasta temperatura, intenziteta ispaše divljih životinja pa čak i industrijskog onečišćenja dušikom. Svi ti čimbenici odbačeni su kao glavni pokretači, čime je potvrđeno da je porast CO2 u atmosferi primarni uzrok ovog zelenog vala.

Ipak, stručnjaci upozoravaju da ova pojava nipošto ne poništava efekte zagađenja niti rješava globalno zatopljenje. Za razliku od drveća koje ugljik desetljećima čuva u deblima, trava brzo trune, izgara ili biva pojedena, pa se usvojeni ugljik ubrzo vraća u atmosferu. Štoviše, bujnija trava donosi nove probleme za ekosustav: stvara se golema količina “goriva” koja dovodi do češćih i razornijih požara, dok istovremeno opada nutritivna kvaliteta trave jer ona sadrži manje proteina i dušika, primoravajući biljoždere da jedu znatno veće količine kako bi preživjeli.

Ovo otkriće donosi potpuno novi pogled na budućnost savana i globalni kružni tok ugljika. Zbog bujnije trave mijenja se čitava dinamika ekosustava pa bi sušniji predjeli mogli postati podložniji češćim požarima, dok se istovremeno mijenja i odnos snaga u borbi između drveća i trava za prostor. Predviđanja računalnih modela sugeriraju da će se ovaj trend rasta nastaviti tijekom cijelog 21. stoljeća, naglašavajući da savanske trave igraju puno veću i dinamičniju ulogu u klimatskim promjenama nego što se do sada pretpostavljalo.