Znanstvenici sve više istražuju ulogu crijevnog mikrobioma u regulaciji imunološkog sustava. Upravo se na toj ideji temelji fekalna transplantacija mikrobiote (FMT) – postupak kojim se u probavni sustav prenose pažljivo obrađene zajednice crijevnih bakterija zdravog donora.

U novom ispitivanju provedenom u Boston Children’s Hospitalu sudjelovalo je samo 15 odraslih osoba s alergijom na kikiriki. Na početku istraživanja svi su reagirali već na 100 miligrama ili manje proteina kikirikija, što je manje od polovice jednog kikirikija.

Prvih deset sudionika dobilo je potom ukupno 36 kapsula s crijevnim bakterijama zdravih osoba, raspoređenih tijekom jednog do dva dana. Preostalih pet sudionika prije transplantacije dobilo je kratku terapiju antibioticima, čiji je cilj bio promijeniti postojeći sastav njihovog crijevnog mikrobioma.

Šest sudionika povećalo toleranciju

Rezultati su obećavajući, ali nikako konačni. Šest od 15 sudionika, odnosno 40 posto, pokazalo je poboljšanje nakon tretmana.

Kod troje sudionika koji nisu primili antibiotike tolerancija na protein kikirikija povećala se približno tri puta, na 300 miligrama. Kod troje koji su prije FMT-a dobili antibiotike tolerancija se povećala otprilike šest puta, na 600 miligrama. Jedna osoba podnijela je ukupno 1043 miligrama tijekom testiranja.

Važno je da se poboljšanje nije izgubilo odmah nakon tretmana. Učinci su trajali najmanje četiri mjeseca, koliko je trajalo praćenje sudionika.

Liječenje je općenito dobro podneseno, uz nekoliko blagih nuspojava, a nije zabilježena ozbiljna nuspojava povezana sa samom transplantacijom.

Znanstvenici traže „dobre“ bakterije

Istraživači su potom pokušali otkriti zašto je tretman djelovao samo kod dijela sudionika. Njihove uzorke stolice prenijeli su na miševe bez vlastitog mikrobioma.

Miševi koji su dobili bakterije od ljudi kod kojih je FMT bio uspješan bili su manje skloni razvoju alergije na hranu, a nakon izazivanja alergijske reakcije pokazivali su i određenu zaštitu od anafilaksije.

Analiza je posebno ukazala na dvije vrste bakterija iz roda Bacteroides, koje bi mogle potaknuti djelovanje regulatornih imunoloških stanica i tako smanjiti pretjeranu reakciju organizma na alergene.

Još nije riječ o lijeku za alergije

Unatoč zanimljivim rezultatima, stručnjaci upozoravaju da je prerano govoriti o novom standardnom liječenju alergija. Istraživanje je uključivalo samo 15 osoba, nije imalo placebo skupinu ni zasljepljivanje.

Potrebna su veća, randomizirana i kontrolirana istraživanja kako bi se potvrdila učinkovitost i sigurnost postupka. Autori se nadaju da bi se u budućnosti iz mikrobioma mogli izdvojiti upravo oni sojevi bakterija koji pružaju zaštitu, čime bi se razvili precizniji tretmani bez potrebe za prijenosom cijele zajednice mikroorganizama.

Za sada je najvažnija poruka istraživanja da bi crijevne bakterije mogle imati mnogo veću ulogu u alergijama na hranu nego što se dosad mislilo.