iStock
S druge strane, drugorođena djeca češće su imala dijagnoze određenih gastrointestinalnih bolesti te poremećaja povezanih sa zlouporabom psihoaktivnih tvari u kasnijoj životnoj dobi
povezane vijesti
- Slavni ADHD-ovac Robbie Williams podijelio s javnosti novu dijagnozu iz palete svog kompleksnog mentalnog zdravlja
- Američko istraživanje sugerira da zajedničko vježbanje s partnerom poboljšava kvalitetu braka
- Umjetna inteligencija stvorila prve viruse što je sjajna vijest u borbi protiv bakterija, ali i ozbiljno biološko upozorenje
Znanstvenici su analizirali zdravstvene podatke više od 10,3 milijuna osoba iz 5,1 milijuna obitelji, uspoređujući zdravstvene ishode prvorođene i drugorođene djece. Istraživanje je obuhvatilo čak 569 različitih bolesti, a za njih 418 bilo je dovoljno podataka za pouzdanu statističku analizu.
Rezultati su pokazali da je kod 150 bolesti uočena statistički značajna povezanost s redoslijedom rođenja. Riječ je o dosad najopsežnijem istraživanju koje je pokušalo odgovoriti na pitanje utječe li mjesto djeteta u obitelji na kasnije zdravstvene ishode.
Najizraženije razlike zabilježene su kod neuroloških i razvojnih poremećaja. Prema analizi, prvorođena djeca imala su veću vjerojatnost dijagnoze autizma, ADHD-a, ali i pojedinih alergijskih bolesti poput alergijskog rinitisa i alergija na hranu.
S druge strane, drugorođena djeca češće su imala dijagnoze određenih gastrointestinalnih bolesti te poremećaja povezanih sa zlouporabom psihoaktivnih tvari u kasnijoj životnoj dobi.
Zašto bi redoslijed rođenja mogao imati utjecaj?
Autori ističu da studija nije dokazala uzročno-posljedičnu vezu, već samo statističku povezanost. Jedno od mogućih objašnjenja je takozvana “higijenska hipoteza”, prema kojoj mlađa djeca zbog starije braće ili sestara ranije dolaze u kontakt s različitim mikroorganizmima, što može utjecati na razvoj njihova imunološkog sustava.
Istodobno, znanstvenici upozoravaju da postoje brojni drugi čimbenici koji mogu utjecati na rezultate, uključujući razlike u roditeljskoj pažnji, učestalosti odlazaka liječniku te vjerojatnosti da će roditelji kod prvog djeteta ranije primijetiti razvojne teškoće. Upravo zato ne može se zaključiti da je redoslijed rođenja sam po sebi uzrok povećanog rizika.
Iako je riječ o iznimno velikom uzorku i metodološki vrlo zahtjevnoj analizi, istraživanje je zasad objavljeno kao preprint, što znači da još nije prošlo stručnu recenziju. Autori naglašavaju kako su uočene razlike uglavnom male na razini pojedinca, ali mogu biti važne kada se promatra zdravlje velikih populacija. Drugim riječima, činjenica da je netko prvorođeno ili drugorođeno dijete ne znači da će razviti određenu bolest, već samo da se u velikim skupinama ljudi mogu uočiti nešto drukčiji obrasci rizika.
