RIJEKA – Znanstvenici Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci u suradnji s kolegama sa Sveučilišta u Würzburgu u Njemačkoj, pokazali su da citomegalovirus (CMV), kojim je zaražena većina odraslih ljudi, može otežati cijeljenje srca nakon srčanog udara. Rezultati tog rada objavljeni su u znanstvenom časopisu Circulation Research, a kako je na konferenciji za novinare istaknuo voditelj Centra za proteomiku Medicinskog fakulteta, izv. prof. dr. Ilija Brizić, radi se o jednom od najuglednijih svjetskih časopisa u području kardiovaskularne znanosti.

– Riječ je o jednom od najboljih kardioloških časopisa u svijetu, a jedan od glavnih istraživača bio je specijalizant kardiologije dr. Marko Šustić. Ponosni smo na ovakva istraživanja zahvaljujući kojima ostajemo dugi niz godina u samom vrhu svjetske znanosti. Za provođenje ovakvih istraživanja moraju postojati kapaciteti, što na riječkom Medicinskom fakultetu imamo. Mi smo vodeći laboratorij u svijetu za istraživanje virusa, kao i za imunološka istraživanja, a upravo je citomegalovirus virus s kojim najviše radimo, naglasio je voditelj Centra.

Obitelj hesprevirusa

Jedan od autora rada, Marko Šustić, pojasnio je da su istraživači na mišjem modelu pokazali da doživotna, latentna CMV infekcija u srcu stvara stanje tihe, kronične upale, koja nakon infarkta otežava cijeljenje i oporavak srčane funkcije.

– U bolesnika sa srčanim udarom jači imunološki odgovor na CMV bio je povezan sa slabijim oporavkom srčane funkcije. Istraživanje se oslanja na dugogodišnje iskustvo Centra za proteomiku u istraživanju citomegalovirusa, a bilo je i temelj za dobivanje Uspostavnog istraživačkog projekta Hrvatske zaklade za znanost, kojim će se rad nastaviti i na Klinici za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Rijeka, najavio je Šustić.

Dodajući da citomegalovirus (CMV) pripada obitelji herpesvirusa, kao i virusi koji uzrokuju herpes na usnama, vodene kozice ili infektivnu mononukleozu, kazao je da je CMV-om zaražena većina odraslih ljudi, a udio zaraženih raste s dobi.

– U zdravih osoba infekcija najčešće prolazi bez simptoma, pa mnogi i ne znaju da su zaraženi. Cijeljenje srca nakon infarkta nije pasivan proces, nego ga orkestrira imunološki sustav. U prvim danima upalne stanice uklanjaju odumrlo tkivo. Zatim se upala mora na vrijeme smiriti kako bi se mogao izgraditi čvrst i stabilan ožiljak. Ako je upala prejaka ili traje predugo, oštećenje se može proširiti, a srce se nepovoljno preoblikuje. Ishod infarkta stoga ne ovisi samo o tome koliko je srčanog mišića stradalo. Ovisi i o imunološkom sustavu pojedinca, koji je velikim dijelom oblikovan infekcijama preboljenim tijekom života. U našem smo istraživanju pokazali da jedan vrlo raširen virus može bitno utjecati upravo na taj proces. Riječ je o citomegalovirusu, istaknuo je Šustić.

Ishemijska bolest

Dodajući da je u okviru istraživanja napravljena i opservacijska studija kod pacijenata te je utvrđena korelacija između upalnog odgovora na CMV i cijeljenje srca, objasnio je da je ishemijska bolest srca vodeći uzrok smrti u suvremenom svijetu. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da od nje svake godine umre oko devet milijuna ljudi. U njezinoj je podlozi ateroskleroza, postupno nakupljanje masnoća i upalnih stanica u stijenkama koronarnih arterija, krvnih žila koje opskrbljuju srčani mišić. Jedan od njezinih najopasnijih oblika jest srčani udar (infarkt miokarda). Nastaje kada aterosklerotski plak pukne i na mjestu oštećenja stvori se ugrušak. Taj ugrušak može potpuno začepiti žilu i prekinuti dotok kisika i hranjivih tvari u dio srčanog mišića. Suvremena kardiologija na to ima brz odgovor. Kardiolog kroz arteriju na ruci ili u preponi uvodi tanki kateter do srca, otvara začepljenu žilu i najčešće u nju postavlja stent. Ipak, dio srca koji je predugo bio bez kisika nepovratno odumire i zamjenjuje se ožiljkom. Srčane mišićne stanice odraslog čovjeka se gotovo ne obnavljaju te kvaliteta tog ožiljka uvelike određuje hoće li srce nakon infarkta i dalje dobro raditi ili će se s vremenom razviti srčano zatajivanje.

Stvoriti biobanku uzoraka nakon srčanog udara

Istraživanje riječkih i njemačkih znanstvenika osnova je za buduća istraživanja, a najavljujući da je dobiven projekt Hrvatske zaklade za znanost, Šustić je kazao da je ideja prebaciti istraživanje na ljudske uzorke.

– Ideja je stvoriti malu biobanku uzoraka ljudi nakon infarkta srca, kod kojih ćemo pratiti dinamiku imunološkog odgovora te vidjeti imaju li virusne infekcije te utječu li na imunološki proces cijeljenja srca nakon infarkta. Također, u planu je i istraživanje s influencom na laboratorijskim životinjama, koja također ima veću incidenciju infrakta srca, najavio je Šustić.

Cilj je, dodao je izv. prof. dr. Brizić, dobiveno znanje u što većoj mjeri koristiti u dijagnostičke svrhe. V. d. dekana Medicinskog fakulteta prof. dr. Josip Španjol istaknuo najavio je nastavak ulaganja u istraživačku infrastrukturu fakulteta spomenuvši nedavno okončanje nadogradnje Centra za proteomiku te skori dovrešetak energetske obnove zgrade vivarija u kojoj se uzgajaju laboratorijske životinje.