U Muzeju suvremene umjetnosti predstavljen je nastup Hrvatske na ovogodišnjoj 60. međunarodnoj izložbi vizualnih umjetnosti – La Biennale di Venezia. Predstavljen je projekt »Priručnim sredstvima – By the Means at Hand« umjetnice Vlatke Horvat i povjerenice Antonije Majače koji, po svemu što se dalo čuti, u potpunosti korespondira s temom ovogodišnjeg Bijenala »Stranci posvuda – Foreigners Everywhere«.

Nakon niza godina u Arsenalu, Hrvatski paviljon smjestit će se u novom prostoru, u četvrti Cannaregio – Fondamente Nove, a bit će otvoren 19. travnja, dan prije otvorenja Bijenala koji će trajati do 24. studenoga.

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek kazala je kako je tema ovogodišnjeg Bijenala intrigantna, izvrsno pogođena i zanimljiva. Ništa manje intrigantan i zanimljiv nije ni naš projekt.

Biti stranac

– Projekt je to koji će, u jednom novom prostoru u kojem prvi put nastupa Hrvatska, povezati rad Vlatke Horvat kao naše priznate, poznate i prepoznate umjetnice u inozemstvu s brojnim umjetnicima koji će se referirati na pitanje kako biti stranac, što znači biti stranac, što uopće u današnjem svijetu predstavljaju susreti i umjetnika, i kultura i putovanja, što znači biti kod sebe doma, što znači biti negdje drugdje.

Tema je iznimno relevantna, poticajna i za umjetnike koji stvaraju, ali i za nas publiku koja o tome promišlja, kazala je ministrica Obuljen Koržinek.

Projekt Vlatke Horvat i Antonije Majače izabran je među 12 projekata pristiglih na javni poziv koji su, kako reče ravnateljica MSU-a i članica povjerenstva Vesna Meštrić, konceptom i sadržajem dobro odgovorili na zadanu temu.

»Vjerujem kako će njihov nastup na ovogodišnjem Bijenalu biti iznimno uspješan jer je riječ o projektu koji je usmjeren na komunikaciju s umjetnicima raseljenim izvan svoj domicilnih boravišta«, kazala je Meštrić.

Da je projekt, kako reče, u dosluhu s temom ovogodišnjeg Bijenala ne dvoji ni Nevena Tudor Perković, ravnateljica Uprave za razvoj kulture i umjetnosti Ministarstva kulture i medija.

Povjerenica hrvatskog nastupa Antonia Majača kazala je kako je Horvat osmislila strukturu razmjene između sebe i velike grupe prijatelja, umjetnika i umjetnica koji su, baš kao i ona, stranci u mjestima gdje žive.

Svakog od njih zamolila je da crtežom ili dvodimenzionalnim radom prikažu svoje iskustvo života u dijaspori, pošalju joj te radove, a u zamjenu će im ona poslati svoj novi rad koji nastaje za vrijeme Bijenala.

Potom će ga oni privremeno izložiti u svojim sredinama koje ne moraju biti konvencionalni izložbeni prostori, baš kao što će ona u našem paviljonu izložiti njihove.

Važno je pritom da se radovi šalju mimo uobičajenih transportnih mreža, nekad i preko nepoznatih osoba, kontakata s društvenih mreža, »iz ruke u ruku«.

A umjetnici koji šalju svoje radove i fotografiraju trenutak primopredaje, fotografiraju ruke, onu koja pošiljku šalje i onu kurirsku tako da Horvat može pratiti put pošiljke.

Život u dijaspori

– Iako iskustvo života u dijaspori nije antropološki univerzalno i razlikuje se od konteksta do konteksta, postoje zajednički srodni alati i taktike preživljavanja u svakodnevnom životu određenom stanjima nesigurne pripadnosti, ustvrdila je Majača.

Horvat je kao bitno obilježje ovog projekta istaknula to što radi s onim što joj je pri ruci, baš kao i oslanjanje na ekonomičnost sredstava, pronalaženje improviziranih rješenja.

– Zanimaju me strategije povezane s uvjetima oskudice i neimaštine, kako se s malo stvari može napraviti puno, istaknula je Horvat.

Slanje pošiljaka »nekome preko nekoga« praksa je i jedno od obilježja života u dijaspori.

– Meni je bitno da se povijesno etablirani način improviziranog transporta koji nastaje iz određene društvene raspršenosti, migracija i raseljavanja ovdje relocira u drugi kontekst, iz konteksta svakodnevice u kontekst suvremene umjetnosti, naglasila je Horvat.

Razmjena radova

Razmjena radova postaje tako katalizator susreta, pitanje dijeljenja prostora i pripadanja.

– Rad se temelji na ideji prijateljstva i povjerenja, prevladavanju prepreka zahvaljujući dobroj volji i velikodušnosti drugih ljudi, naglasila je Horvat.

Hrvatski paviljon postaje mjesto susreta gdje je u prvom planu upravo prijateljstvo, gradi se na solidarnosti i uzajamnoj podršci kao načelima koja ljude spajaju i drže zajedno.

Projekt provodi Apoteka – Prostor za suvremenu umjetnost iz Vodnjana, a pratit će ga publikacije koje će biti dostupne besplatno u izložbenom prostoru Hrvatskog paviljona tijekom Venecijanskog bijenala.

Pozivi umjetnicima

Pozive umjetnicima na sudjelovanje Horvat je počela slati od početka siječnja ove godine. Do sada ih je poslala na 170 adresa i do sada je 158 umjetnika pristalo sudjelovati. Pristiglo je već i 15 radova, 20-ak ih je na putu, a Horvat ne sumnja da će već na otvaranju tu biti lijepa količina radova.

Priznaje autorica da realizacija projekta u potpunosti ovisi o tome hoće li umjetnici prihvatiti njezin poziv, hoće li pronaći kurire.

– No upravo zato što je to krhka propozicija ona je i najsnažnija, jer na kraju dana jedino se možemo osloniti na druge, pa ovaj projekt utjelovljuje vjeru u snagu i postojanost tih veza, poručuje Horvat.

Hrvatski paviljon

Fabrica 33 prostor je u kojem će biti smješten Hrvatski paviljon. Kako reče ministrica, radi se o suvremeno obnovljenom prostoru, na dobrom mjestu, koji daje kvalitetne produkcijske uvjete.

Ministarstvo kulture osiguralo je za nastup nešto više od 330.000 eura, od čega 120.000 ide za najam prostora i servisne troškove, ostatak za samu produkciju, nastup te rezidenciju umjetnice koja će cijelo vrijeme djelovati i stvarati u prostoru Hrvatskog paviljona.