ZAGREB » Jedan od predstavljača knjige »Agramer – Rječnik njemačkih posuđenica u zagrebačkom govoru«, Željko Ivanjek, koji je o ovom novom djelu jezikoslovke Zrinjke Glovacki Bernardi govorio na preksinoćnjoj, izuzetno posjećenoj promociji u Muzeju grada Zagreba, drži da ova knjiga »pripada najvažnijoj polici svakog Zagrepčanina«.

   – Ovo je knjiga koja je od nestanka sačuvala iznimno naslijeđe živog i samosvojnog zagrebačkog govora temeljnog na kajkavštini i njemačkim posuđenicama-prilagođenicama, istaknuo je Ivanjek, kojega opčinjavaju izrazi poput ovih: oberliht (prozorčić iznad vrata), pajnkrt (izvanbračno dijete), pajzl (omanja gostionica), soc (talog crne kave), šlafrok (kućni ogrtač ili haljina), trifrtalj (tri četvrtine od nečega), vajnšato (desertni vinski umak za, primjerice, palačinke), zbigecati se (urediti se, dotjerati se).

3000 riječi i fraza

Novo ambiciozno izdanje »Novog libera« obiluje još mnogim ovakvim i sličnim izrazima koji su doprinosili dvojezičnom karakteru zagrebačkog govora, osobito od polovice 19. stoljeća. Na 280 stranica knjige sakupljeno je više od 3000 riječi i fraza koje su put do Zagreba pronašle iz austrijskog varijeteta njemačkog, odnosno iz nekog od bavarsko-austrijskih narječja. Tu su: maler (ličilac), šnajder (krojač), šuster (postolar), šuft (hulja, podlac), briftreger (poštar), fajerceg (upaljač) – ali i nešto manje egzotične riječi, poput »špajza« koja se i danas obilno koristi za ostavu. Mnoge druge riječi ušle su u standardni jezik.

   Autorica, koja je strastveno prikupljala germanizme »na izdisaju« (mnogi od njih u proteklih su nekoliko desetljeća nestali iz svakodnevne uporabe, čemu su na primjerima iz svojih obitelji posvjedočili i predstavljači) govorila je o različitim razdobljima u povijesti germanizacije zagrebačkog govora – od osnutka slobodnog grada Zagreba, kad je njemački jezik bio neutralni doprinos multikulturalnosti jezika i društva, do onih perioda kad je, pod utjecajem politike, njemački jezik antropomorfiziran i poistovjećivan s državnim neprijateljem.

Duh vremena

– Ovaj rječnik dijelom je rezultat istraživačkih napora koje Odsjek za germanistiku Filozofskog fakulteta poduzima u posljednjih dvadeset godina; prethodili su mnu mnogi projekti koji su se bavili ovom temom, a kao izvori služili su i Anićev rječnik, Enciklopedijski rječnik i rječnik stranih riječi, istaknula je Glovacki Bernardi.

   Odabir Muzeja grada Zagreba nije slučajno odabran za promociju: ta je gornjogradska institucija partnerski podržala objavljivanje »Agramera«, posudivši za ilustracije desetke pitoresknih, šarmantnih fotografija i slika iz svoje arhive.

   No, knjiga nije ekskluzivno namijenjena starim Zagrepčanima, koji će u njoj nostalgično upijati duh prošlog vremena; bit će intrigantna i mlađim stanovnicima metropole, kao i »dotepencima« i stručnoj publici, svjesnoj bogatstva koje globalizacija polako »istjeruje« iz jezika.