U zborniku je objavljeno 26 znanstvenih radova i eseja. Rasprave su s različitih područja lingvistike
ZAGREB – Zbornik radova u čast hrvatskom jezikoslovcu akademiku Radoslavu Katičiću »Učitelj i prijatelj«, koji su uredili Stjepan Damjanović i Damir Zorić, objavila je Matica hrvatska. U zborniku je objavljeno 26 znanstvenih radova i eseja. Rasprave su znanstveni radovi s različitih područja lingvistike čijem je razvoju Katičić pridonio, napominje nakladnik i dodaje kako su druge teme dragocjeni prilozi esejističkih osvrta na različite segmente Katičićeve profesionalne biografije. Riječ je prije svega, naglašava nakladnik, o povijesnofilološkim temama – kroatističkim, slavističkim, indoeuropeističkim, indološkim i etnološkima. Većina autora učenici su i nasljednici akademika Katičića, redom afirmirani stručnjaci s najvišim referencama u zemlji i u inozemstvu.
Nakladnik ističe radove akademika Mislava Ježića o cjelokupnom opusu Radoslava Katičića te dodaje kako su posebno vrijedne obiteljske i profesionalne uspomene sina Natka Katičića koje osvjetljuju nijansiranost njegova rada, osobito na knjigama etnološke problematike.
Neki prilozi predočuju dijelove korespondencije, najčešće oko uredničkih i autorskih tema poput Leopolda Auburgera, Ante Bičanića, Josipa Lisca i Sande Ham, napominje nakladnik i dodaje kako zasebnom krugu tema pripadaju prilozi koji, naizgled neovisno o Katičićevu korpusu, obrađuju filološke teme kroz vizuru nacionalne filologije koju je velikim dijelom oblikovao Katičić.
Za povijest hrvatske lingvistike i filologije, smatra nakladnik, od velika je značenja rad akademika Augusta Kovačeca o dugogodišnjem kreativnom odnosu Radoslava Katičića sa Zagrebačkim lingvističkim krugom te rad Marinka Šiška o doprinosu osnivanju i počecima djelovanja Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.
Radoslav Katičić (1930. – 2019.) bio je filolog, jezikoslovac, indoeuropeist i opći lingvist, klasični filolog, bizantolog, indolog, baltoslavist i kroatist, kao i književni povjesničar indijske, grčke, slavenskih i, osobito, hrvatske književnosti. Duboko je obilježio humanističku znanost i hrvatsku kulturu svojim znanstvenim, nastavnim i javnim radom od sredine 20. stoljeća do prvih dvaju desetljeća 21. stoljeća. (Hina)
