Sada ćemo dijeliti sudbinu svih koji su dio eurozone pa kako bude svima, bit će i nama
Ako čovjeku nikada nije bilo loše, onda on ne zna prepoznati kada mu je bolje. To bolje za njega je normalno stanje koje niti prepoznaje niti ga cijeni, to se podrazumijeva. Hrvatski građani znaju kako je to kada je loše, pa znaju i prepoznati kada dođe dobro. Iako se mora priznati da je kod nas u kontinuitetu uglavnom loše da čovjek sumnja i kada se počne nazirati dobro. Računa da je riječ o nekoj navlakuši koja se pojavila samo da mu se život dodatno zagorča.
No, u jednom segmentu kada je riječ o svakodnevnom životu hrvatskih građana od 1. siječnja 2023. godine stvarno će biti bolje, odnosno ljudi će živjeti bez stresa s kojim su živjeli desetljećima i na koji su toliko navikli da im je to postalo normalno. A nije normalno, nije normalno da su ljudi lijegali i da su se budili s mišlju o tečaju kune u odnosu na euro i koliko će im tečajne razlike izbiti para iz novčanika. Tome treba dodati i svakodnevni strah hoće li se kamate povećati i sve one priče o konstelaciji koja je potrebna da bi euribor rastao ili padao. Prosječan čovjek teško je mogao razumjeti sve te monetarne, fiskalne, bankarske račune i metajezik, ali itekako je razumio strah s kojim je morao živjeti. S tim da su ovi koji su imali kredite vezane za euro još i dobro prošli. Dovoljno je vidjeti što i dan-danas proživljavaju hrvatski građani čiji su krediti bili u švicarcima, dovoljno se sjetiti koliko je obitelji upropašteno, osiromašeno, koliko je ljudskih sudbina nepovratno uništeno samo zato što su htjeli proći nešto jeftinije kada je riječ o kreditima pa su nasjeli na bankarsku pohlepu koja se godinama hranila njihovom mukom i znojem.
Od 1. siječnja ove godine važit će nova pravila zbog kojih će mnogi odahnuti, iako im život neće u financijskom smislu biti bolji. Samo će na svojim leđima nositi manje straha od tečajnih razlika zbog kojih bi mogli ostati i bez krova nad glavom. Mijenjaju se pravila pa se tim mijenama osim građana moraju prilagoditi i bankari. Tako je Hrvatska narodna banka (HNB) svojim potezima zbog ulaska u eurozonu izazvala veliku likvidnost, a guverner HNB-a Boris Vujčić naglasio je da nije najsretnije vrijeme za povećanje likvidnosti zbog rasta inflacije. No, ono što se mora napraviti, mora se napraviti, jer Bruxelles je odredio da je Hrvatska za nekoliko dana dio eurozone.
Ulaskom u eurozonu građanima se mijenja puno stvari, ali nisu građani jedini koji će se morati navikavati, već će se morati navikavati na nova pravila igre i bankarski sustav jer od 1. siječnja 2023. godine Hrvatska ne može više voditi samostalnu monetarnu politiku. Nije da će građani zbog te činjenice zaplakati jer, kao što je već spomenuto, sramotna monetarna i bankarska politika godinama je krv na slamčicu pila ljudima koji su se odlučili podići kredit kako bi riješili najčešće pitanje krova nad glavom. Umjesto krova nad glavom dobili su krovom po glavi pa je teško vjerovati da će se oplakivati gubitak hrvatske monetarne suverenosti.
Ima i dobra vijest kada je riječ o povećanju likvidnosti u vrlo osjetljivom trenutku, objašnjava Vujčić, a to je činjenica da se unatoč najavama nisu značajno dizale kamatne stope. Stručnjaci predviđaju da će se taj problem s viškom likvidnosti vrlo brzo riješiti sam od sebe. Naime, gotovo sve hrvatske banke u stranom su vlasništvu, a vlasnici će čim se pojave problemi u matičnim zemljama zavući ruku u hrvatsku vreću i izvući koliko oni misle da trebaju. Kao što su to i do sada radili svake godine kada se dobit prelijevala iz filijala u matice u Italiji, Austriji, Njemačkoj…
Ne treba se zavaravati da će ulazak u eurozonu riješiti sve probleme. Čarobnog štapića nema i s nemalim problemima se suočavaju europske ekonomije, a neke su na većem udaru nego što je slučaj u Hrvatskoj. No, sada ćemo dijeliti sudbinu svih koji su dio eurozone, sada ćemo se riješiti barem straha od tečajnih razlika. Pa kako bude svima, bit će i nama. Valja se nadati da će to važiti i za kamatne stope koje su u Hrvatskoj u odnosu na kamatne stope banaka vlasnica hrvatskih filijala značajno veće. Ili će i dalje vrijediti ona da u Rimu i u provinciji nikada nije bilo isto.
Damir Cupać
Zbogom monetarnoj suverenosti
Damir Cupać
27. prosinac 2022 16:53
Reuters
Sada ćemo dijeliti sudbinu svih koji su dio eurozone pa kako bude svima, bit će i nama
Ako čovjeku nikada nije bilo loše, onda on ne zna prepoznati kada mu je bolje. To bolje za njega je normalno stanje koje niti prepoznaje niti ga cijeni, to se podrazumijeva. Hrvatski građani znaju kako je to kada je loše, pa znaju i prepoznati kada dođe dobro. Iako se mora priznati da je kod nas u kontinuitetu uglavnom loše da čovjek sumnja i kada se počne nazirati dobro. Računa da je riječ o nekoj navlakuši koja se pojavila samo da mu se život dodatno zagorča.
No, u jednom segmentu kada je riječ o svakodnevnom životu hrvatskih građana od 1. siječnja 2023. godine stvarno će biti bolje, odnosno ljudi će živjeti bez stresa s kojim su živjeli desetljećima i na koji su toliko navikli da im je to postalo normalno. A nije normalno, nije normalno da su ljudi lijegali i da su se budili s mišlju o tečaju kune u odnosu na euro i koliko će im tečajne razlike izbiti para iz novčanika. Tome treba dodati i svakodnevni strah hoće li se kamate povećati i sve one priče o konstelaciji koja je potrebna da bi euribor rastao ili padao. Prosječan čovjek teško je mogao razumjeti sve te monetarne, fiskalne, bankarske račune i metajezik, ali itekako je razumio strah s kojim je morao živjeti. S tim da su ovi koji su imali kredite vezane za euro još i dobro prošli. Dovoljno je vidjeti što i dan-danas proživljavaju hrvatski građani čiji su krediti bili u švicarcima, dovoljno se sjetiti koliko je obitelji upropašteno, osiromašeno, koliko je ljudskih sudbina nepovratno uništeno samo zato što su htjeli proći nešto jeftinije kada je riječ o kreditima pa su nasjeli na bankarsku pohlepu koja se godinama hranila njihovom mukom i znojem.
Od 1. siječnja ove godine važit će nova pravila zbog kojih će mnogi odahnuti, iako im život neće u financijskom smislu biti bolji. Samo će na svojim leđima nositi manje straha od tečajnih razlika zbog kojih bi mogli ostati i bez krova nad glavom. Mijenjaju se pravila pa se tim mijenama osim građana moraju prilagoditi i bankari. Tako je Hrvatska narodna banka (HNB) svojim potezima zbog ulaska u eurozonu izazvala veliku likvidnost, a guverner HNB-a Boris Vujčić naglasio je da nije najsretnije vrijeme za povećanje likvidnosti zbog rasta inflacije. No, ono što se mora napraviti, mora se napraviti, jer Bruxelles je odredio da je Hrvatska za nekoliko dana dio eurozone.
Ulaskom u eurozonu građanima se mijenja puno stvari, ali nisu građani jedini koji će se morati navikavati, već će se morati navikavati na nova pravila igre i bankarski sustav jer od 1. siječnja 2023. godine Hrvatska ne može više voditi samostalnu monetarnu politiku. Nije da će građani zbog te činjenice zaplakati jer, kao što je već spomenuto, sramotna monetarna i bankarska politika godinama je krv na slamčicu pila ljudima koji su se odlučili podići kredit kako bi riješili najčešće pitanje krova nad glavom. Umjesto krova nad glavom dobili su krovom po glavi pa je teško vjerovati da će se oplakivati gubitak hrvatske monetarne suverenosti.
Ima i dobra vijest kada je riječ o povećanju likvidnosti u vrlo osjetljivom trenutku, objašnjava Vujčić, a to je činjenica da se unatoč najavama nisu značajno dizale kamatne stope. Stručnjaci predviđaju da će se taj problem s viškom likvidnosti vrlo brzo riješiti sam od sebe. Naime, gotovo sve hrvatske banke u stranom su vlasništvu, a vlasnici će čim se pojave problemi u matičnim zemljama zavući ruku u hrvatsku vreću i izvući koliko oni misle da trebaju. Kao što su to i do sada radili svake godine kada se dobit prelijevala iz filijala u matice u Italiji, Austriji, Njemačkoj…
Ne treba se zavaravati da će ulazak u eurozonu riješiti sve probleme. Čarobnog štapića nema i s nemalim problemima se suočavaju europske ekonomije, a neke su na većem udaru nego što je slučaj u Hrvatskoj. No, sada ćemo dijeliti sudbinu svih koji su dio eurozone, sada ćemo se riješiti barem straha od tečajnih razlika. Pa kako bude svima, bit će i nama. Valja se nadati da će to važiti i za kamatne stope koje su u Hrvatskoj u odnosu na kamatne stope banaka vlasnica hrvatskih filijala značajno veće. Ili će i dalje vrijediti ona da u Rimu i u provinciji nikada nije bilo isto.