Obnova Banije i središta Zagreba ostaje i u ovoj godini problem Vlade koji se nikako ne bi smio zanemariti. I to bez obzira kad bili sazvani sljedeći parlamentarni izbori – prijevremeni ili redovni sljedeće godine. Istina, posljedice potresa u političkom smislu nisu tako zamjetne, i to iz više razloga. Osnovni je onaj da se radi o relativno malom broju stanovnika i još stacioniranom na područjima koja ne privlače previše pažnje šire javnosti. Naime, središte Zagreba percipira se ponajviše kao mjesto gdje živi elita, kako ona koja svoje korijene ima u nacionalizacijama i konfiskacijama imovine takozvanih državnih neprijatelja, tako i u privatizacijama i muljažama nakon 1990. godine. Iako su ove dvije grupacije na prvi pogled suprotstavljene s obzirom na to da se oslanjaju na različita ideološka i svjetonazorska polazišta, tome baš i nije tako. Vrijeme je učinilo svoje pa su odnosi bolji nego otprije tridesetak godina. Stvar je u tome da se obje ove skupine doživljavaju kao društvena elita koja se bez problema može pobrinuti sama za sebe i nije joj baš previše ni potrebna asistencija države. Pa tako nema ni nekog prevelikog gnjeva prema Vladi zbog toga jer im nije dovoljno pomogla. Ova tvrdnja samo je donekle točna jer je općepoznato da i u samom središtu grada ima i sirotinje, i ljudi čiji standard nije na nekoj zavidnoj razini. Ali političke štete za Vladu zbog toga nije bilo, barem ne u nekoj prevelikoj mjeri.

Nema je ni kada je u pitanju situacija na Baniji. Ovaj kraj u kojem je Sisak najveće urbano središte u prvim je minutama središnjih dnevnika bio samo za vrijeme Domovinskog rata jer se nalazio na prvoj crti bojišnice. Nakon što su topovi i puške zašutjeli, Banija se vratila u anonimnost u kakvoj je bila prije rata. I u kakvoj se nalazila sve do prije dvije godine, kada ju je zadesila nova katastrofa. Osim toga, tamo živi relativno malen broj ljudi tako da ostatak Hrvatske ne osjeća na bilo koji način one probleme s kojima se susreće tamošnje stanovništvo. Zbog svega toga se u istraživanjima javnog mnijenja ne osjeti previše, ili još točnije uopće se ne osjeća, činjenica da obnova ide jako sporo. Ali to nikako ne može trajati vječno. Kumulativan učinak brojnih tekstova u novinama i na portalima, kombiniran s brojnim televizijskim prilozima na svim nacionalnim televizijama, ipak ima utjecaj na stanovništvo koje se nalazi izvan ovih područja. I taj bi se učinak mogao dodatno povećati.

Toga je očito svjestan i premijer Plenković. Tako da se u sljedećim danima može očekivati povlačenje nekih poteza koji bi trebali ubrzati obnovu za koju je i sam prvi čovjek Vlade rekao da se presporo događa. Tko će prvi nastradati u političkom smislu, odnosno hoće li biti smjena nekih odgovornih, ostaje da se vidi. Ali nekakav odlučan potez zaista je za očekivati.

Premijer Plenković jučer je u Čakovcu potpisao 56 ugovora vrijednih 54 milijuna kuna. U Razvojni sporazum za sjever Hrvatske uključeno je pet sjeverozapadnih županija – Međimurska, Varaždinska, Krapinsko-zagorska, Koprivničko-križevačka i Bjelovarsko-bilogorska. Dobar je to početak godine. Prošla je bila godina isporuke u smislu realizacije dviju jako važnih integracija – ulaska Hrvatske u sustav Schengena koji ukida granične kontrole prema zemljama članicama EU-a, te ulaska u eurozonu, odnosno napuštanja kune kao nacionalne valute i prihvaćanja eura. Ovaj je zadatak uspješno dovršen. I to je jako dobro. Obje ove integracije stvaraju povoljne uvjete za dodatni uzlet gospodarstva i povećavaju njegovu konkurentnost na zahtjevnom i izbirljivom europskom tržištu.

Ono što bi Vlada trebala napraviti i na čemu će, vidljivo je to i iz jučerašnjeg skupa u Čakovcu, inzistirati ove godine je dodatni poticaj onim krajevima Hrvatske koji imaju svoje specifične probleme. Iako se čini da je sjeverozapad Hrvatske jako uspješan to je samo djelomično točno. Tamo je zaposlenost, istina, puno viša nego na Baniji, ali su plaće i dalje jako male. Naravno, Banija zaista jest poseban slučaj i njoj treba zaista pomoći. Tamo je stanje gore čak i od depopulirane Slavonije. U svakom slučaju, Vlada je shvatila potrebu ubrzanja obnove. Tako da ove godine ipak treba očekivati ubrzanje.