Imunološki zavod je na korak od početka novog života
Usred izborne kampanje pojavila se jedna izuzetno dobra vijest. Gradnja pogona za proizvodnju zmijskog antitoksina u Imunološkom zavodu (IMZ) trebala bi početi u listopadu ove godine. Konačno je iz trećeg pokušaja izabran najpovoljniji ponuđač za izgradnju pogona IMZ-a u poslovnoj zoni u Rugvici pored Zagreba. Riječ je o izgradnji prve od tri planirane nove tvornice IMZ-a koji se, eto, kao ptica feniks podiže iz stečajnog pepela.
Ministar Vili Beroš jučer je objavio ovu dobru vijest. Hrvatska je počela ispravljati jednu od brojnih velikih pogreški koje je napravila nakon uspostave demokracije i uvođenja novih ekonomskih modela u svibnju 1990. godine.
Imunološki zavod bio je jedan od ponosa Hrvatske, dokaz da se i u starom sustavu, zahvaljujući sposobnim pojedincima, mogla izgraditi tvrtka koja je svoje visokosofisticirane proizvode mogla prodavati na najzahtjevnijim svjetskim tržištima.
Međutim, u ratnom i privatizacijskom kaosu država nije imala ni vremena ni strpljenja za ovu tvrtku pa je ona polako, ali sigurno krenula prema dnu. Koliko je ova tvrtka bila žilava, pokazuje da je tom državnom nemaru, da ne spomenemo neki drugi termin, trebalo čak 15 godina da je uništi. Tvrtka je loše vođena, nije bilo nikakvih investicija u moderniziranje pogona, pa je Imunološki polako gubio svoj udjel na svjetskim tržištima. Da bi sve završilo oduzimanjem licenci i neumitnim krajem.
Međutim, u Hrvatskoj je bilo ljudi koji su održavali nekakav plamičak nade da bi se Imunološki mogao revitalizirati. Nešto se počelo raditi vrlo brzo nakon stečaja, kada je tadašnji SDP-ov ministar zdravstva Rajko Ostojić prvi iznio ideje o oživljavanju ove tvrtke. Na kraju je realizacija prve faze pala na aktualnu Vladu i na ministra Vilija Beroša. Sada je Hrvatska napravila prvi veliki korak prema tome da postane država koja je sposobna imati takvu stratešku proizvodnju kao što su lijekovi. U prvoj će se fazi proizvoditi zmijski antitoksini, a ako bude sreće, za četiri godine bi mogla započeti i proizvodnja najmodernijih lijekova. Konačno jedna istinski dobra vijest. Moglo bi ovdje biti i potpuno deplasiranih zamjerki da se sve ovo radi državnim i europskim novcem. Da nije riječ o privatnoj investiciji. Što je sve pogrešno jer ovakve strateške tvrtke u ovom sve više prijetećem i nepredvidivom svijetu ipak trebaju biti pod kontrolom države. Ne mora se, a u nekim slučajevima i ne smije, baš sve prepustiti hirovitom tržištu. Privatni kapital brine o samom sebi, a država bi trebala brinuti o zajedničkom interesu svih koji u njoj žive.
Naravno, nije sve tako bajno kako možda izgleda. Dakle, IMZ je u stečaj otišao još 2014. godine. Trebalo je dakle punih deset godina da se donese odluka o gradnji prvog od tri pogona. A on bi trebao početi raditi, kako se sada planira za dvije godine. Preostala dva trebala bi biti izgrađena do 2028. godine. Treba reći i to da za njih još uopće nije proveden natječaj za njihovu izgradnju pa je moguće da se ti rokovi i dodatno pomaknu. Moguće je i da se, s obzirom na to da država iz proračuna financira znatan dio ove investicije, političkom odlukom neke buduće Vlade promijeni odluka o izgradnji drugog i trećeg pogona. Sve je moguće u zemlji Hrvatskoj. Dakle, od stečaja i prestanka rada pa do novog početka, a to je najbolja varijanta, proći će više od 15 godina. Možda ovdje nije primjereno to reći – jer je sve ovo ipak početak jedne jako dobre priče – ali Kinezi bi cijelu priču završili za najviše šest mjeseci. Hrvatska je i dalje spora u ovom hiperbrzom svijetu.
Ali kao što rekosmo, ne treba biti čangrizav kada smo svjedoci jedne jako dobre priče. Ministarstvo zdravstva obavilo je dobar posao. Čak ni to što se njegova realizacija objavljuje samo dva tjedna prije parlamentarnih izbora ne mijenja puno na stvari. Imunološki zavod je na korak od početka novog života. Taj se posao mora dovršiti tko god nakon 17. travnja preuzeo vođenje zemlje. Riječ je o strateškom projektu. On nema nikakve stranačke boje, bez obzira na to tko presjekao vrpcu 2026. kada bi prvi pogon trebao početi s radom. Važno je samo da se to dogodi i da se Hrvatska vrati na kartu kao zemlja koja ima tvrtku koja može proizvoditi i sofisticirane strateške lijekove.
Putevi i stranputice
Hrvatska će opet proizvoditi lijekove
Zlatko Crnčec
05. travanj 2024 07:59
Marko Prpic/PIXSELL
Imunološki zavod je na korak od početka novog života
Usred izborne kampanje pojavila se jedna izuzetno dobra vijest. Gradnja pogona za proizvodnju zmijskog antitoksina u Imunološkom zavodu (IMZ) trebala bi početi u listopadu ove godine. Konačno je iz trećeg pokušaja izabran najpovoljniji ponuđač za izgradnju pogona IMZ-a u poslovnoj zoni u Rugvici pored Zagreba. Riječ je o izgradnji prve od tri planirane nove tvornice IMZ-a koji se, eto, kao ptica feniks podiže iz stečajnog pepela.
Ministar Vili Beroš jučer je objavio ovu dobru vijest. Hrvatska je počela ispravljati jednu od brojnih velikih pogreški koje je napravila nakon uspostave demokracije i uvođenja novih ekonomskih modela u svibnju 1990. godine.
Imunološki zavod bio je jedan od ponosa Hrvatske, dokaz da se i u starom sustavu, zahvaljujući sposobnim pojedincima, mogla izgraditi tvrtka koja je svoje visokosofisticirane proizvode mogla prodavati na najzahtjevnijim svjetskim tržištima.
Međutim, u ratnom i privatizacijskom kaosu država nije imala ni vremena ni strpljenja za ovu tvrtku pa je ona polako, ali sigurno krenula prema dnu. Koliko je ova tvrtka bila žilava, pokazuje da je tom državnom nemaru, da ne spomenemo neki drugi termin, trebalo čak 15 godina da je uništi. Tvrtka je loše vođena, nije bilo nikakvih investicija u moderniziranje pogona, pa je Imunološki polako gubio svoj udjel na svjetskim tržištima. Da bi sve završilo oduzimanjem licenci i neumitnim krajem.
Međutim, u Hrvatskoj je bilo ljudi koji su održavali nekakav plamičak nade da bi se Imunološki mogao revitalizirati. Nešto se počelo raditi vrlo brzo nakon stečaja, kada je tadašnji SDP-ov ministar zdravstva Rajko Ostojić prvi iznio ideje o oživljavanju ove tvrtke. Na kraju je realizacija prve faze pala na aktualnu Vladu i na ministra Vilija Beroša. Sada je Hrvatska napravila prvi veliki korak prema tome da postane država koja je sposobna imati takvu stratešku proizvodnju kao što su lijekovi. U prvoj će se fazi proizvoditi zmijski antitoksini, a ako bude sreće, za četiri godine bi mogla započeti i proizvodnja najmodernijih lijekova. Konačno jedna istinski dobra vijest. Moglo bi ovdje biti i potpuno deplasiranih zamjerki da se sve ovo radi državnim i europskim novcem. Da nije riječ o privatnoj investiciji. Što je sve pogrešno jer ovakve strateške tvrtke u ovom sve više prijetećem i nepredvidivom svijetu ipak trebaju biti pod kontrolom države. Ne mora se, a u nekim slučajevima i ne smije, baš sve prepustiti hirovitom tržištu. Privatni kapital brine o samom sebi, a država bi trebala brinuti o zajedničkom interesu svih koji u njoj žive.
Naravno, nije sve tako bajno kako možda izgleda. Dakle, IMZ je u stečaj otišao još 2014. godine. Trebalo je dakle punih deset godina da se donese odluka o gradnji prvog od tri pogona. A on bi trebao početi raditi, kako se sada planira za dvije godine. Preostala dva trebala bi biti izgrađena do 2028. godine. Treba reći i to da za njih još uopće nije proveden natječaj za njihovu izgradnju pa je moguće da se ti rokovi i dodatno pomaknu. Moguće je i da se, s obzirom na to da država iz proračuna financira znatan dio ove investicije, političkom odlukom neke buduće Vlade promijeni odluka o izgradnji drugog i trećeg pogona. Sve je moguće u zemlji Hrvatskoj. Dakle, od stečaja i prestanka rada pa do novog početka, a to je najbolja varijanta, proći će više od 15 godina. Možda ovdje nije primjereno to reći – jer je sve ovo ipak početak jedne jako dobre priče – ali Kinezi bi cijelu priču završili za najviše šest mjeseci. Hrvatska je i dalje spora u ovom hiperbrzom svijetu.
Ali kao što rekosmo, ne treba biti čangrizav kada smo svjedoci jedne jako dobre priče. Ministarstvo zdravstva obavilo je dobar posao. Čak ni to što se njegova realizacija objavljuje samo dva tjedna prije parlamentarnih izbora ne mijenja puno na stvari. Imunološki zavod je na korak od početka novog života. Taj se posao mora dovršiti tko god nakon 17. travnja preuzeo vođenje zemlje. Riječ je o strateškom projektu. On nema nikakve stranačke boje, bez obzira na to tko presjekao vrpcu 2026. kada bi prvi pogon trebao početi s radom. Važno je samo da se to dogodi i da se Hrvatska vrati na kartu kao zemlja koja ima tvrtku koja može proizvoditi i sofisticirane strateške lijekove.