Vlada je jučer usvojila šesti paket mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena, ukupne vrijednosti 503 milijuna eura, kojim osigurava nastavak stabilnosti cijena struje i plina, a nastavlja se i s pomoći umirovljenicima, braniteljima te socijalno ugroženim građanima.

Sukus je to otprilike ove Vladine odluke kojom se žele zaštititi gospodarstvo i građani od posljedica ruske agresije na Ukrajinu. Vlada je napravila ono što bi napravila svaka odgovorna Vlada. Pomogla je privatnom sektoru u kriznim trenucima kada je jasno da samo tržišni uvjeti nisu dovoljni da bi se gospodarstvo zadržalo iznad vode. Osim toga, pomaže se i građanima, što je mjera koja, osim što država, mora uvijek biti tu kada je u pitanju boljitak građana, ona pomaže da se ne smanji agregatna potražnja stanovništva. Jer ako se to dogodi, bio bi to izravan udar na gospodarstvo koji bi doveo do smanjenja BDP-a.

Vremena su takva da Vlade naprosto moraju posegnuti za ovakvim mjerama. Prvo korona, a potom i rat u Ukrajini toliko su poremetili svjetske gospodarske tokove da je svima jasno da se ne može baš sve prepustiti tržištu. Jer bi to ne samo dovelo do velikog pada standarda najširih slojeva stanovništva već i do velikog udara na gospodarstvo.

U trenutku kada se na dan raspuštanja Sabora rekapituliraju zadnje četiri političke i gospodarske godine, treba svakako reći da je Vlada svojim mjerama održala gospodarstvo na površini, a istodobno i sačuvala životni standard građana.

Tko god pobijedio na sljedećim parlamentarnim izborima pred njim će biti veliki izazov. Gotovo je sigurno da će globalne ekonomske prilike i dalje biti složene. Čak ni oni koji govore o tome da će rat u Ukrajini stati odmah drugi dan ako na američkim predsjedničkim izborima pobijedi Donald Trump, ne vjeruju u taj scenarij. Jedan telefonski poziv mijenja sve samo u onoj davnoj pjesmi, ali ne i u realnom životu. Posebno ne u današnjoj geopolitici koja je na svim stranama otišla u krajnost. Dakle prilike će i dalje biti složene. I dalje će biti potrebna neka vrsta intervencije Vlade u realno gospodarstvo. Bit će to nastavak toga što je u zadnje četiri godine radila Vlada Andreja Plenkovića.

Ali tko god bio na vlasti morat će poraditi i na stvaranju uvjeta da domaći realni privatni sektor ima još bolje uvjete za poslovanje. Hrvatska jest među nekoliko zemalja članica EU-a s najvećim rastom BDP-a u zadnjem kvartalu 2023. godine. Ali istovremeno treba priznati da su tome pridonijeli i veliki transferi iz europskog proračuna i fondova. A takva situacija neće trajati dovijeka. Naravno, Hrvatska je među siromašnijim članicama, što znači da će i dalje moći računati na pomoć iz Bruxellessa. Ali ona će biti manja nego dosad.

Istovremeno trebat će smanjiti udio turizma u BDP-u. Naravno, to ne znači da tu gospodarsku granu treba smanjivati. Dapače, treba učiniti sve da ona i dalje raste, a pritom ipak paziti da ona po broju turista ne prijeđe onu granicu kada je trenutna infrastruktura više neće moći podnijeti. Usto, turizam je jako plaha biljka. Bilo kakva sigurnosna ugroza u našem istočnom susjedstvu mogla bi dovesti do ugrožavanja ove gospodarske grane.

Ali ono što je još bitnije jest to da se trebaju stvoriti uvjeti za razvoj i drugih gospodarskih grana, posebno industrije. I to one čiste. I to će biti jedan od temeljnih gospodarskih zadataka onih koji će voditi Hrvatsku u sljedeće četiri godine.

Usto, ostaje nam se nadati da će se geopolitička situacija ipak koliko-toliko normalizirati. Da će se stvari barem malo smiriti i u Ukrajini i na Bliskom istoku. I da neće biti nikakvih novih sukoba u Južnom kineskom moru koji bi možda mogli dovesti do ratnih sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Kine.

Dakle, ono što treba raditi u sljedećem razdoblju jest što bolje prilagođavanje hrvatskog gospodarstva međunarodnim prilikama i istovremeno stvaranje uvjeta da ono konačno postane sposobno boriti se u okrutnoj i brutalnoj svjetskoj tržišnoj utakmici. Jedini je to način. Treba se istovremeno prilagođavati ovoj složenoj situaciji i biti što spremniji kada ona jednog trenutka prođe. A svi se nadamo da će se to što prije dogoditi. Valjda će svijet brzo doći pameti.