Srbija tereti hrvatske pilote za događaje iz 1995.
Srbija tereti hrvatske pilote za događaje iz 1995. Hrvatska 1991. nije imala nikakvo zrakoplovstvo, tako da je nebo bilo pod potpunom kontrolom JNA. To se, uostalom, najbolje vidjelo početkom listopada te godine kada je srpski zrakoplov raketirao Banske dvore. Osim tog najpoznatijeg slučaja terorizma postoji još puno drugih s ratišta u kojima su iz zraka neselektivno bombardirani i raketirani brojni ciljevi u Hrvatskoj, među kojima su bili i brojni civilni. Stoga su bizarne i prozirne izjave službenog Beograda da želi kazniti počinitelje zločina. Bijedno je to što Srbija kazneno goni nekoga za gađanje »civilnih ciljeva« iz 1995., a da se pritom potpuno ignorira ono što se događalo prethodne četiri godine kada je smrt u Hrvatsku stizala s velikih visina. Ako je Srbija toliko zainteresirana progoniti zločine počinjene iz zraka, zašto ne započne s događajima iz 1991.?
Odgovor na to pitanje prilično je lagan, ali gotovo da čovjek preporuči našim političarima da budu blagi prema srpskim kolegama koji su ovih dana pod velikim političkim pritiskom. Aleksandar Vučić zasad dobro pliva uspijevajući da prođe skoro osam mjeseci od ruske invazije na Ukrajinu, a da Srbija uspije ostati neutralna. Iako je više nego jasno tko je pobijedio na tamošnjim izborima u travnju, novi je saziv srbijanske Narodne skupštine tek nedavno konstituiran. Nove vlade još uvijek nema. EU i Sjedinjene Države toleriraju Vučiću ovaj igrokaz, ali to sigurno neće raditi vječno. U jednom će se trenutku ipak morati izjasniti oko sankcija. Ako ih proglasi, veliko je pitanje hoće li uopće moći zadržati vlast. Podrška Putinu i Rusiji u Srbiji toliko je velika da je bilo kojem srpskom čelniku gotovo nemoguće uvesti sankcije Moskvi. Odnosno može ih uvesti, ali posljedice po njega bile bi, blago rečeno, jako nepredvidive. Takva je odluka po razini delikatnosti na razini one o priznanju Kosova. Dakle, potpuno je nemoguća. A s druge strane nemoguće je i baš vječno glumiti neutralnost. Srbija će morati ipak u jednom trenutku prelomiti. A što će se tada u njoj dogoditi, nitko ne može predvidjeti.
Da u Srbiji itekako postoje snage koje smatraju da je Vučić popustljiv prema Zapadu pokazuje i divljački verbalni napad visokog dužnosnika SPC-a na trenutnu Vučićevu premijerku Anu Brnabić. Vladika banatski Nikonor obrušio se na nju govoreći da nije ni srpskog roda ni srpske krvi, te ju je zbog hrvatskog podrijetla dijela njezine obitelji optužio da potječe od ljudi koji su ubijali Srbe. Izravan je ovo napad na samog Vučića budući da je Brnabić njegov osobni odabir. Nikonor, kao i dobar dio ostalih vladika SPC-a izvan sebe su zbog toga što će se u rujnu u Beogradu održati najveće okupljanje LGBTQ populacije u Europi ove godine. Oni to vide kao još jedno Vučićevu popuštanje Zapadu.
Usto, tu je još i uvijek bolno pitanje Kosova. Njemačka je nedavno izrekla uvjet Srbiji da mora priznati Kosovo ako želi jednog dana ući u EU. To je uvjet koji ni jedan srpski čelnik ne može ispuniti ako želi ostati na vlasti, ali i na životu. Ali bez obzira na to, pritisak EU-a i Zapada oko priznanja Kosova i dalje traje. U tom kontekstu treba gledati i inicijativu Kosova da će od 1. rujna inzistirati da tamošnji Srbi više ne mogu imati srbijanske dokumente i automobilske tablice. Za aktualnu srpsku vlast osjetljivi su i događaji u Crnoj Gori, BiH vezano za Republiku Srpsku te, naravno, u Hrvatskoj. Iako to tako možda sada i ne izgleda, odnosi Srbije i Hrvatske u ovom su trenutku najmanje kritični. Moguće da baš zbog toga Vučić sve frustracije srpske politike sada ventilira kroz niz verbalnih, političkih i pravosudnih napada na Hrvatsku. Oni ga puno manje koštaju i puno su manje rizični od sličnih akcija na drugim područjima nekadašnjeg SFRJ-a, a istodobno mu omogućuju da galvanizira svoje birače stalnim napadima na svima njima »mrske ustaše«.
Hrvatska i njezina Vlada trebaju na ove provokacije iz Beograda odgovoriti odlučno, ali bez pretjeranog podizanja tenzija. S obzirom na probleme s kojima se suočava, Hrvatska je za Vučićevu ekipu u ovom trenutku marginalna meta. Bez obzira na to, kampanja iz Beograda napravit će štetu na terenu. Pa nema nikakve potrebe dodatno je pojačavati. Treba je naprosto ignorirati.
Piše Zlatko Crnčec
Srbiju i Vučića treba ignorirati
Zlatko Crnčec
22. kolovoz 2022 18:00
Reuters
Srbija tereti hrvatske pilote za događaje iz 1995.
Srbija tereti hrvatske pilote za događaje iz 1995. Hrvatska 1991. nije imala nikakvo zrakoplovstvo, tako da je nebo bilo pod potpunom kontrolom JNA. To se, uostalom, najbolje vidjelo početkom listopada te godine kada je srpski zrakoplov raketirao Banske dvore. Osim tog najpoznatijeg slučaja terorizma postoji još puno drugih s ratišta u kojima su iz zraka neselektivno bombardirani i raketirani brojni ciljevi u Hrvatskoj, među kojima su bili i brojni civilni. Stoga su bizarne i prozirne izjave službenog Beograda da želi kazniti počinitelje zločina. Bijedno je to što Srbija kazneno goni nekoga za gađanje »civilnih ciljeva« iz 1995., a da se pritom potpuno ignorira ono što se događalo prethodne četiri godine kada je smrt u Hrvatsku stizala s velikih visina. Ako je Srbija toliko zainteresirana progoniti zločine počinjene iz zraka, zašto ne započne s događajima iz 1991.?
Odgovor na to pitanje prilično je lagan, ali gotovo da čovjek preporuči našim političarima da budu blagi prema srpskim kolegama koji su ovih dana pod velikim političkim pritiskom. Aleksandar Vučić zasad dobro pliva uspijevajući da prođe skoro osam mjeseci od ruske invazije na Ukrajinu, a da Srbija uspije ostati neutralna. Iako je više nego jasno tko je pobijedio na tamošnjim izborima u travnju, novi je saziv srbijanske Narodne skupštine tek nedavno konstituiran. Nove vlade još uvijek nema. EU i Sjedinjene Države toleriraju Vučiću ovaj igrokaz, ali to sigurno neće raditi vječno. U jednom će se trenutku ipak morati izjasniti oko sankcija. Ako ih proglasi, veliko je pitanje hoće li uopće moći zadržati vlast. Podrška Putinu i Rusiji u Srbiji toliko je velika da je bilo kojem srpskom čelniku gotovo nemoguće uvesti sankcije Moskvi. Odnosno može ih uvesti, ali posljedice po njega bile bi, blago rečeno, jako nepredvidive. Takva je odluka po razini delikatnosti na razini one o priznanju Kosova. Dakle, potpuno je nemoguća. A s druge strane nemoguće je i baš vječno glumiti neutralnost. Srbija će morati ipak u jednom trenutku prelomiti. A što će se tada u njoj dogoditi, nitko ne može predvidjeti.
Da u Srbiji itekako postoje snage koje smatraju da je Vučić popustljiv prema Zapadu pokazuje i divljački verbalni napad visokog dužnosnika SPC-a na trenutnu Vučićevu premijerku Anu Brnabić. Vladika banatski Nikonor obrušio se na nju govoreći da nije ni srpskog roda ni srpske krvi, te ju je zbog hrvatskog podrijetla dijela njezine obitelji optužio da potječe od ljudi koji su ubijali Srbe. Izravan je ovo napad na samog Vučića budući da je Brnabić njegov osobni odabir. Nikonor, kao i dobar dio ostalih vladika SPC-a izvan sebe su zbog toga što će se u rujnu u Beogradu održati najveće okupljanje LGBTQ populacije u Europi ove godine. Oni to vide kao još jedno Vučićevu popuštanje Zapadu.
Usto, tu je još i uvijek bolno pitanje Kosova. Njemačka je nedavno izrekla uvjet Srbiji da mora priznati Kosovo ako želi jednog dana ući u EU. To je uvjet koji ni jedan srpski čelnik ne može ispuniti ako želi ostati na vlasti, ali i na životu. Ali bez obzira na to, pritisak EU-a i Zapada oko priznanja Kosova i dalje traje. U tom kontekstu treba gledati i inicijativu Kosova da će od 1. rujna inzistirati da tamošnji Srbi više ne mogu imati srbijanske dokumente i automobilske tablice. Za aktualnu srpsku vlast osjetljivi su i događaji u Crnoj Gori, BiH vezano za Republiku Srpsku te, naravno, u Hrvatskoj. Iako to tako možda sada i ne izgleda, odnosi Srbije i Hrvatske u ovom su trenutku najmanje kritični. Moguće da baš zbog toga Vučić sve frustracije srpske politike sada ventilira kroz niz verbalnih, političkih i pravosudnih napada na Hrvatsku. Oni ga puno manje koštaju i puno su manje rizični od sličnih akcija na drugim područjima nekadašnjeg SFRJ-a, a istodobno mu omogućuju da galvanizira svoje birače stalnim napadima na svima njima »mrske ustaše«.
Hrvatska i njezina Vlada trebaju na ove provokacije iz Beograda odgovoriti odlučno, ali bez pretjeranog podizanja tenzija. S obzirom na probleme s kojima se suočava, Hrvatska je za Vučićevu ekipu u ovom trenutku marginalna meta. Bez obzira na to, kampanja iz Beograda napravit će štetu na terenu. Pa nema nikakve potrebe dodatno je pojačavati. Treba je naprosto ignorirati.